img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Baština

Kafana, mesto za osećanja i istorijska događanja

03. april 2024, 18:59 S.Ć.
Foto: Arhiva Marija Janković
Nekad u Vranju
Copied

Institut za filozofiju i društvenu teoriju predložio je da kafana postane deo nematerijalne kulturne baštine, kao mesto koje većina anketiranih smatra prirodnim boravištem

Kafana je jedinstveni društveni koncept koji prevazilazi kontekste razonode i ugostiteljstva – zaključak  je istraživanja tima Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Zato je  podnet zahtev Centru za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije da se Praksa kafanske kulture nađe u Nacionalnom registru kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Već je javljeno, u ponedeljak, da je Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu podneo zahtev Centru za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije da se Praksa kafanske kulture nađe u Nacionalnom registru kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

To je rezultat istraživanja o kafani koja je prepoznata kao jedinstveni društveni koncept koji prevazilazi kontekste razonode i ugostiteljstva. Istraživanje je započeto prošle godine, a u timu su Sanja Iguman Glušac, Milica Mađanović, Dušanka Milosavljević i Vukan Marković.

Za „Vreme“ objašnjavaju da je već prvi korak, ekstenzivno izučavanje postojeće literature, pokazao da je kafanu moguće „definisati kao značajnu temu koja zavređuje dalje sistematsko izučavanje, te adekvatno pozicioniranje u nacionalnom naučnom korpusu“.

Takođe, preliminarno ispitivanje javnog mnjenja „eksplicitno je ukazalo da mnogi građani kafanu već posmatraju kao važno kulturno nasleđe Srbije iako ona to (još uvek) nije.“

Kažu da je većini ljudi u Beogradu i u Srbiji „boravak u kafani, uživanje u kafanskoj kulturi, učestvovanje u specifičnom kafanskom ponašanju skoro prirodno.“

„Međutim, kada se zapitamo šta je zapravo kafana, zaključujemo da ne postoje konkretni odgovori”, zato što, ocenjuju, “nikada nisu sistematizovana ranija sporadična istraživanja o tome šta je tačno kafanska kultura, kako je nastala i koji su njeni elementi.”

„Poznato je da je kafana vekovima pozornica jedinstvenih obrazaca ponašanja, kao i javnog života u Srbiji, pa je samim tim bila i poprište odlučujućih istorijskih događaja – od prvih predstava i bioskopskih projekcija, preko planiranja Sarajevskog atentata i Majskog prevrata, do Kumanovskog sporazuma.”

Ukazuju da su u “njenom nastajanju jasni orijentalni i centralnoevropski uzori, čijom je integracijom u specifični kontekst našeg podneblja, nastala kafana kakvu danas poznajemo ili kakvu smo do skoro poznavali: sa jedne strane kafana poseduje karakteristične arhitektonsko-urbanističke i estetske forme i funkcije, dok, sa druge, predstavlja mesto kulturnih, političkih, istorijskih i socioloških praksi, pojava i obrazaca.”

Funkciju kafane definiše prisustvo gostiju.

“Ukoliko se radi o kafani sa kafanskom muzikom, onda ona postaje specifičan prostor artikulisanja i oslobađanja indvidualnih i kolektivnih osećanja od patnje i bola do sreće i ushićenja. Uprkos tome što javno iskazivanje ovakvih emocija društvo uglavnom percipira kao neprikladno, kafana je jedinstven javni prostor u kojem su one dobrodošle i u kojem se slobodno ispoljavaju, učestvovanjem u zajedničkom ritualu, emotivnom iskustvu sevdaha, meraka, derta.”

Bitna je i činjenica da je “kafana prostor kroz koji sagledavamo našu stvarnost – od najopštije do duboko individualne – ali isto tako i prostor kroz koji se prelamaju naši svetonazori i koji značajno utiče na način na koji međusobno komuniciramo i sagledavamo svet.”

Svesni koliko su kafana i kafansko iskustvo jedinstveni za Srbiju i za Balkan, nameće se poređenje sa sličnim prostorima u svetu.

Zato tim Instituta za filozofiju podseća na Bečke kafee, engleske pabove, pa čak i francuske salone, koji su uveliko prepoznati kao kulturno dobro svojih zemalja, “dok naša kafana ostaje prepuštena očiglednim urbanim i društvenim transformacijama, koje su toliko intenzivne da su je, nažalost, ugrozile”.

“Zato smatramo da se (odavno) pojavila potreba da se praksa kafanske kulture zaštiti kao kulturno nasleđe Srbije, čime će se i dodatno istražiti i preciznije definisati.”

 

Tagovi:

Instititut za filozofiju Kafana nematerijalno kulturno dobro
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Držva i baština

02.novembar 2025. Sonja Ćirić

Leks specijalis će abolirati odgovorne za buduće rušenje Generalštaba

Leks specijalis za Generalštab se donosi po hitnom postupku. Time će biti abolirani svi oni koji su odgovorni za buduće rušenje Generalštaba, a koje istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure