
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država dao je za pravo saveznoj državi Teksas da hapsi i deportuje ilegalne migrante. To je predizborni poraz administracije Džoa Bajdena koja tvrdi da teksaški zakon o migrantima krši Ustav i da je u suprotnosti sa federalnim zakonima
Američki Vrhovni sud je u utorak odbio da blokira stupanje na snagu zakona Teksasa koji podržavaju republikanci i koji dozvoljava teksaškim organima da hapse ljude osumnjičene za ilegalan prelazak granice između SAD i Meksika, što osporava administracija predsednika Džoa Bajdena, prenosi Glas Amerike.
Bela kuća je zatražila od Vrhovnog suda da zamrzne teksaški zakon o migrantima koji američka vlada još uvek osporava pred nižim sudovima. Savezna administracija tvrdi da zakon ovaj Teksasa krši Ustav SAD i federalni zakon jer se meša u ingerencije vlade SAD da reguliše imigraciju.
Većina sudija u Vrhovnom sudu nije iznela detaljno mišljenje o ovom slučaju, kao što je to običaj. Odluci da zakon u Teksasu stupi na snagu suprostavile su se liberalne sudije Ketandži Braun Džekson, Elena Kejgan i Sonja Sotomajor.
„Sud daje zeleno svetlo zakonu koji će poremetiti dugotrajni balans između federalnih i državnih ovlašćenja i izazvati haos“, napisala je Sotomajor, dok je portparolka Bele kuće Karin Žan Pjer zakon nazvala „štetnim i neustavnim“ i dodala da će izazvati konfuziju. Protivnici zakona takođe navode da bi mogao da dovede do kršenja građanskih prava i rasnog profilisanja.
Teksas „mora“ da se pobrine za sebe
Guverner Teksasa Greg Abot je prošlog decembra potpisao sporan zakon, poznat kao SB 4, kojim se ovlašćuju teksaški državni organi da hapse osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u Sjedinjene Države, čime se na lokale službenike prenose ovlašćenja američke vlade. Abot je rekao da je ovaj zakon bio potreban zbog Bajdenovog neuspeha da sprovede federalne zakone kojim se ilegalni ili ponovni ulazak migranata u SAD smatraju krivičnim delom i da zato Teksas mora „sam da se brine za sebe“.
Način na koji postupa demokratski predsednik u čijem mandatu je rekordni broj migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD i Meksika izaziva oštre kritike republikanaca. Abot i drugi republikanci su rekli da je Bajden trebalo da zadrži restriktivnu politiku bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Teksaški zakon proglasio je ilegalni ulazak ili ponovni ulazak u Teksas krivičnim delom za koje se predviđaju kazne u rasponu od 180 dana do 20 godina zatvora, ako uhvaćeni ilegalni migranti odbiju da se vrate u Meksiko, piše Glas Amerike.
Predizborna igra zakonima
Republikanci su u februaru po nalogu svog predsedničkog kandidata Donalda Trampa odbili da podrže dvostranački sporazum Senata koji bi pojačao bezbednost granica i pooštrio zakone o imigraciji. Bajden je rekao da krivicu za neuspeh zakona snose republikanski poslanici koji su pokleknuli pred političkim pritiskom Trampa koji misli da je to politički loše za njega.
Tramp i u ovoj izbornoj kampanji igra na strah Amerikanaca od „najezde Meksikanaca“ i drugih „tamnoputih“ migranata i „nesposobnost“ aktuelnog predsednika da „odbrani“ Ameriku. Bajden tome parira kod mnogih Amerikanki omraženim „Trampovim zakonom“ o zabrani abortusa.
Analiza izlaznih anketa koju je sproveo Edison Research nakon primarnih izbornih glasanja početkom marta pokazala je strah mnogih glasača zbog situacije duž granice koji su to naveli kao glavno pitanje za glasanje. Anketa Rojters/Ipsos pokazala je da je Bajdenova popularnost 28. februara bila 37 odsto.
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve