Porodica i bliski saradnici potvrdili su smrt ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog u zatvoru na Artiku i zatražili da im se preda njegovo telo. Širom Rusije hapse se ljudi koji žele da mu odaju poštu
Portparolka Alekseja Navaljnog Kira Jarmiš je pozivajući se na zvanično obaveštenje dato njegocoj majci Ljudmili saopštila u objavi na društvenoj mreži X da je kritičar Kremlja preminuo u zatvorskoj koloniji „Arktički vuk“ 16. februara u 14.17 sati po lokalnom vremenu, piše Radio slobodna Evropa (RSE).
„Zaposleni u koloniji rekao je da se telo Navaljnog sada nalazi u Salehardu. Pokupili su ga istražitelji iz (zatvorske kolonije). Sada sprovode ‘istraživanje’. Zahtevamo da se telo Alekseja Navaljnog odmah preda njegovoj porodici“, napisala je Jarmiš 17. februara.
Ranije je „Novaja gazeta“ objavila da Ljudmila Navaljna putuje u kaznenu koloniju u gradu Harp, u regionu Jamalo-Nenec, oko 1900 kilometara severoistočno od Moskve.
Kazneno-popravna služba je u saopštenju od 16. februara navela da se Navaljni nije osećao dobro nakon šetnje i da je nakon toga izgubio svest. Stiglo je vozilo hitne pomoći, pokušali su da ga ožive, ali je preminuo, dodaje se u saopštenju. Imao je 47 godina.
Izliv besa i tuge
Njegova smrt je kod mnogih Rusa izazvala izliv besa i tuge, dok su lideri širom sveta osudili smrt najotpornijeg kritičara Vladimira Putina, okrivljujući direktno ruskog predsednika za njegovu smrt.
Kremlj, koga je Navaljni optužio da stoji iza napada otrovom koji ga je zamalo ubio 2020. godine, ljutito je negirao da je imao bilo kakvu ulogu u smrti Navaljnog i odbacio „apsolutno besnu“ reakciju zapadnih lidera.
Unutar Rusije, ljudi su nastavili da žale za Navaljnim uprkos tome što zvanični mediji obraćaju malo pažnje na njegovu smrt, a vlasti su zabranili svako javno okupljanje u vezi njegove smrti.
Najmanje 212 ljudi privedeno je širom Rusije nakon što su došli da polože cveće u znak sjećanja na Navaljnog, navodi OVD-Info, grupa koja prati političku represiju u Rusiji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“
Dok kao predsednik SAD promoviše veštačku inteligenciju i rast energetskih kapaciteta, Donald Tramp istovremeno ulazi u višemilijardni posao sa inovativnom nuklearnom energijom. Spajanje njegove kompanije sa firmom za nuklearnu fuziju dodatno otvara pitanje sukoba javne funkcije i privatnog interesa
Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista
Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!