U subotičkom Narodnom pozorištu pripremaju predstavu o emigrantima s kraja 19. veka sa 40 učesnika u kojoj se govori na sedam jezika, po najstarije štampanoj drami na srpskom jeziku koju je napisala žena – Albina Podgradska
U Narodnom pozorištu u Subotici u toku su probe neuobičajene predstave. U pitanju je praizvedba najstarije štampane drame na srpskom jeziku koju je napisala žena, predstava ima oko 40 učesnika, oni govore na srpskom, mađarskom, romskom, slovačkom, bunjevačkom, nemačkom i poljskom jeziku, a uz Narodno pozorište koproducenti predstave su Seoski kulturni centar Markovac, Dečje pozorište i Edukativni centar Roma.
Njen naslov je „Sirota Mileva iz Bosne u našoj civilizaciji 1878“, autorka je Albina Podgradska, a rediteljka Anđelka Nikolić.
„Sledimo tekst spisateljice“, objašnjava za „Vreme“ Anđelka Nikolić neuobičajenu produkciju. Glavna junakinja je, priča rediteljka, „ devojčica Mileva, izbeglica iz Bosne u kojoj u to vreme bukti ustanak protiv Osmanlija. Civilizacija koja se pominje u naslovu, i u koju dolazi sa majkom, nakon smrti ostalih članova porodice, je tadašnja Austrougarska – a današnja Vojvodina, po svemu sudeći Sombor ili Subotica.“
Anđelka Nikolić kaže da „okolnosti njihovog snalaženja i pokušaja integracije u novu sredinu veoma podsećaju na situaciju današnjih izbeglica, sa koje god strane da dolaze. Sredina u koju dospevaju Mileva i njena majka je multietnička, ali klasne razlike obeležavaju je više nego nacionalne. Veliki je, naime, jaz između sloja siromašnih i zaduženih građana, i kapitalista koji se bogate na njihovoj nevolji.“
„Nedostaje sistemska pomoć za najugroženije slojeve, u koje spadaju i izbeglice, tako da njihova sudbina često zavisi od dobre volje i solidarnosti građana koji su u nešto boljem položaju. Humanitarne akcije su sa jedne strane pokazatelj čovečnosti, ali tanka je linija posle koje se one pretvaraju u prolazni trend, u nešto što više služi tome da donese ugled onima koji daruju, nego da zaista pomogne onima kojima se pomaže.“
Anđelka Nikolić kaže da su glavni likovi žene i deca, tako da se pomenuta problematika zapravo prati iz njihove vizure, što je izuzetna zanimljivost pogleda drame Albine Podgorske.
„Albina Podgradska je fascinantna ličnost“, kaže rediteljka. „Po struci učiteljica, po nacionalnosti Slovakinja, napisala je ovaj komad 1880. godine u svojoj osamnaestoj godini, i ubrzo nakon toga umrla, tako da nije imala prilike da razvije svoj očigledni dramaturški talenat. Osim što je izvesno bila dobro upućena u društvene i političke prilike svog vremena, i poznavala pozorišne konvencije, Albina je bila poliglota; komad je pisan dominantno na srpskom, ali ima i scena na mađarskom, slovačkom i romskom jeziku, pa i nekoliko rečenica na poljskom. Ovi jezici imaju opravdano mesto u drami, jer na njima komuniciraju pripadnici pomenutih nacionalnosti, koji i danas tu žive, a retko imamo prilike da svedočimo njihovom dijalogu na pozornici.“
Ističe da je Albina Podgradska samo jedna u nizu naših književnica iz XIX veka kojima nije ukazano dovoljno pažnje u vremenu u kojem je stvarale, tako da nisu imale prilike ni da dobiju stručnu ocenu savremene ili potonje kritike, niti da ostvare ozbiljniji uticaj na naredne generacije „Verujem da bi, inače, naša književna, pa i pozorišna scena danas drugačije izgledala, i u tematskom i u formalnom smislu, da bi mnoge konvencije bile drugačije, ili da ih ne bi bilo.“
„Ova mala, ali zanimljiva javna biblioteka osnovana je pre tri godine u selu Markovac, i angažovana je na polju borbe za rodnu i druge pravde u oblasti kulture i obrazovanja. Uprkos mojoj velikoj želji da predstavim javnosti ovaj komad, prošlo je nekoliko godina od trenutka kada sam ga prvi put pročitala, do stvaranja uslova da otpočne rad na predstavi. Naša institucionalna pozorišta se očito ustežu da preuzmu rizik produkcije tekstova čiji značaj nije potvrđen prethodnim postavkama, a verujem da je i multilingvalnost, kao i neobično veliki broj likova izazvala nepoverenje.“
Na stvaranju predstave zajedno rade ansambli mađarske i srpske drame Narodnog pozorišta, grupa članica Dramske sekcije Dečjeg pozorišta, gostujući glumac čiji je maternji jezik slovački, kao i predstavnice i predstavnici romske zajednice. Premijera je 14. marta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iznenađuje to što, sasvim oprečno od onoga što se na istom mestu, na Letnjoj pozornici u palićkom parku, moglo videti prethodnih leta, predstavljene filmove odlikuje i u isti kontekst smešta upadljivo odsustvo očiglednije političnosti, dok je polifonija, kulturološka i svetonazorska, na sreću i dalje tu, kao efektna i prikladna “uteha”
Vest je u novom filmu ponudio prilično britku vivisekciju holivudskog sistema vrednosti, uz to uspevajući da sve vreme bude zabavan i, što je veoma važno, ciničan. Gorak je ovo film, lišen iluzija, ali istovremeno pokreće nihilistički polet koji je toliko jak da povremeno može da podseti na optimizam
Gita Serenji: Odlazak u tamu.
Od ubijanja iz samilosti do masovnog ubistva
prevod Nataša Kampmark
Partizanska knjiga, Kulturni centar Novog Sada, 2023.
„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!