img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srbija

Poskupljuju starački domovi: Država bi morala da priskoči u pomoć

01. februar 2024, 12:19 Sanja Zrnić
Foto: Unsplash
Copied

Cene u državnim staračkim domovima su od ovog februara trideset odsto više. “Idealno bi bilo da ljudima koji ne mogu sebi da priušte dom država doplati“, kaže za „Vreme“ Predsednik Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite Radoslav Milovanović

U poslednje tri godine cene smeštaja i usluga u privatnim domovima za stare uvećane su za 10 do 15 odsto. Nakon što su privatni domovi podigli cene, državni su ih od ovog četvrtka (1. februar) povećali za 30 odsto. To je prvo poskupljenje nakon osam godina.

Cena smeštaja u domu za stare zavisi od stepena podrške koja je potrebna korisniku, kao i da li je reč o jednokrevetnoj, dvokrevetnoj, trokrevetnoj ili četvorokrevetnoj sobi. Zapravo, razlikuju se cene smeštaja za prvi, drugi, treći i četvrti stepen podrške.

Najviša je cena za smeštaj korisnika je u Gerontološkom centru u Beogradu, gde smeštaj korisnika sa prvim stepenom podrške iznosi 54.144 dinara. Najniža cena za smeštaj korisnika je u Gerontološkom centru Sombor, gde smeštaj korisnika sa četvrtim stepenom podrške iznosi 26.978 dinara.

U privatnim domovima cene se sada kreću od 500 do 1000 evra, a negde čak i 1200 evra.

Jeftinije subvencije nego poslovanje u minusu

Predsednik Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite Radoslav Milovanović kaže za „Vreme“ da je do pre dve godine postojala mogućnost da država subvencioniše smeštaj i u državnom i u privatnom domu. Dakle, Centar za socijalni rad ispita da li mogu najbliži srodnici da pomognu, a ako ne mogu država je dotirala iznos do pune cene.

“Idealno bi bilo da ljudima koji ne mogu sebi da priušte dom država doplati. To bi bilo kudikamo jeftinijie za državu, a mnogo lakše za organizaciju posla. Jer bi onda mogle da se formiraju ekonomske cene, po kojima bi i državni domovi mogli da i zarade i imaju bolje uslove. A ne da posluju u gubitku”, kaže Milovanović.

Kako kaže, jedan korisnik ustanovu (bilo privatnu ili državnu) košta od 60 do 90.000 dinara mesečno.

Prvi put ugovor sa privatnim domovima potpisan je 2018. godine. Program je podrazumevao subvencionisanje domskog smeštaja za socijalno ugrožene kategorije koje se već dugo nalaze na listama čekanja za smeštaj u državnim domovima. To je značilo da, ukoliko je penzija korisnika 20.000, a usluge u privatnom domu 40.000 dinara, država je dotirala neophodnih 20.000 dinara.

Kada je odlučeno da ovaj ugovor ne bude obnovljen 2022. godine, iz ministarstva za rad i socijalna pitanja rečeno je da ima dovoljno mesta u državnim ustanovama, te da se zbog toga ugovor ne obnavlja.

U državne domove se ide posredstvom Centra za socijalni rad, gde se vrši procena kolika su primanja korisnika, vodi se računa da mu se ostavi džeparac od penzije da ima za lično raspolaganje, onda se vidi koliko su srodnici u obavezi da dotiraju cenu, a ako ni oni nisu u mogućnosti, država će onda dotirati za smeštaj i, čak ako nema primanja, obezbediti džeparac.

Oni koji nemaju dovoljna primanja, a potrebna im je usluga doma, prvo treba da se obrate Centru za socijalni rad.

Preterivanja u medijima

On tvrdi da su privatni domovi potpuno nezavisni i samofinansirajući, pa da zato nije realno reći da su svi podigli cene, a pogotovo ne svi u istom trenutku.

„Svaka ustanova je korigovala i formirala cene smeštaja godinama unazad, a ne početkom godine kako je to u medijima predstavljeno. Udruživanje oko formiranja cena većeg broja pravnih lica i nije po zakonu, tako da se ti nikad i ne dešava“, kaže Milovanović.

„Na osnovu poskupljenja osnovnih životnih namirnica, povećanja plata radnika, ali i mnogih drugih troškova, do podizanja cena usluga je neminovno moralo doći u privatnom, ali kako čujemo i u državnom sektoru“, kaže Milovanović.

Poskupljenja nisu velika?

Kako navodi za „Vreme“, poskupljenja usluga nisu velika i za sada nema problema da neko mora da izađe iz doma zato što ne može sebi da priušti boravak.

U Srbiji postoji 25 državnih gerontoloških centara, sa 9390 mesta. Trenutno je tamo smešteno 7641 ljudi.

U privatnom sektrou broji se oko 260 domova različitih kapaciteta, od 10-15, pa do 100 korisnika. Ukupan smeštajni kapacitet u privatnim domovima je oko 10.500 kreveta.

Tagovi:

Socijalna zaštita Domovi za stara lica Subvencije države
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure