img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Porodica

Dete ne oštećuje razvod, već postupci loših roditelja

19. јануар 2024, 07:45 Sanja Zrnić
Foto: OpenClipart-Vectors/Pixabay
Hoće li alimentacioni fond rešiti problem neplaćanja alimentacije?
Copied

“Iako vlada mišljenje da ukoliko dođe do razvoda dete gubi porodicu, dobrim razvodom dete dobija dvije porodice”, kaže za “Vreme” prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihološkinja i psihoterapeutkinja. Ukoliko je roditeljima tokom razvoda u fokusu međusobna mržnja, dete ne biva oštećeno zbog razvoda, već zbog roditelja koji ne postupaju dobro

Razvod braka svrstan je još tokom pedesetih godina u izrazito stresne događaje i nalazi se na drugom mestu na skali životno stresnih događaja – odmah iza smrti bračnog druga.

Biti dete razvedenih roditelja ranije je bio redak slučaj, ali danas je mnogo veći broj brakova koji ne opstanu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, razvodi u Srbijji su najčešći posle 13,8 godina braka.Više od polovine razvedenih su oni koji imaju decu – 52,5 odsto.  Među razvedenim brakovima s decom najčešći su oni s jednim detetom.

U dve trećine slučajeva posle razvoda deca budu dodeljena majci.

“Iako vlada mišljenje  da ukoliko dođe do razvoda dete gubi porodicu, dobrim razvodom dete dobija dvije porodice”, kaže za “Vreme” prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihološkinja i psihoterapeutkinja.

Razvod je životni izazov, ali istraživanja su pokazala da se nakon nekoliko godina većina pojedinaca dobro prilagodi na nove okolnosti u svom životu.

I malom detetu je potrebno objašnjenje

Deci i mladima je tokom razvoda potrebna podrška u razumevanju promena koje se događaju, tuđih i svojih emocija, kao i u nalaženju načina kako da prođu kroz njih.

“Postoje razlike po dobi kako deca reagiraju na razvod. Vrlo često roditelji misle dijete je malo pa mu ne trebam ništa objašnjavati. A onda se čude kad primete promjene u ponašanju. Dijete može ponovo mokriti u krevet ili ponovo početi dudati palac. Dakle, vratiti se na manje zrela ponašanja, koje je ranije prevazišlo”, kaže Buljan Flander.

Zato je važno da se i malom detetu objasni da mama i tata više neće živeti zajedno.

“Potrebno im je konkretno reći da roditelji neće živjeti u istoj kući ili stanu, ali da ga vole i mama i tata, da ih i dalje ima oboje i da će mama biti sretna kada dete provodi vrijeme sa tatom i obratno”, objašnjava.

„Magijsko“ mišljenje

Saogovornica “Vremena” kaže da svako dete od četvrte do sedme godine ima takozvano “magijsko mišlljenje”. Ono misli da je krivo i odgovorno za razvod roditelja i da može nešto preduzeti da se roditelji pomire.

“Tako mi je jedno dijete reklo, znaš, moji mama i tata su se razveli jer ja nisam htio jesti kelj u vrtiću. Zato je jako bitno da se maloj djeci objasni da djeca nikad nisu kriva ni odgovorna za razvod roditelja”, kaže od autorki knjige “Razvod u očima djeteta”.

Fokus na dete i njegove potrebe

Ona objašnjava da u školskom dobu deca već mogu zauzimati strane. Tada su podložna manipulacijama i zato je bitno da centri za socijlni rad, koji donose rešenja i preporuke za sud, odmah na početku razvoda ravnomerno raspodele moć među roditeljima.

“Jer onaj ko ima više vremena, dobija priliku i da manipulira djetetom i da otuđuje dijete od drugog roditelja. Ukoliko se djetetu govori da ga drugi roditelj ne voli i da mu nije dostupan i insistira na tome sve dok djete ne odbaci tog roditelja, tu se radi o emocionalnom zlostavljanju djeteta”, kaže Buljan Flander.

Jer se u tom slučaju zapravo od deteta traži da odbaci onu polovinu sebe koja u njemu predstavlja drugog roditelja.

Dete ne mrzi roditelja, zamrzi sebe

“Ja sam skoro imala jedan slučaj u kome je djetetu bilo veoma teško jer roditelji komuniciraju isključivo preko njega, a govore jedno protiv drugog. I onda dijete kaže, ja mrzim sebe. Roditelji se posle čude što se dijete samopovređuje, što će pokušavati suicid, a okolina će reći to je zato što je dijete rastavljenih roditelja. Ne, to je dijete roditelja koji nisu dobri”, kaže ona.

Do ovakvih slučajeva dolazi, kada u fokusu ostane međusobna mržnja, umesto najboljeg interesa deteta.

“U adolescentnoj dobi djeca također mogu zauzimati strane i odlučivati tko je kriv. Onda dijete počne voditi brigu o roditelju koji je više nesretan i onome koji se pokazuje bespomoćnijim. Veoma je bitno da kada smo se mi rastali od našeg partnera da znamo da je najbolje za dijete da ima oba roditelja. To je njegovo pravo i potreba”, kaže Buljan Flander.

Komunikacija najveći poklon za dete

Dodaje i da se jedno vreme “po difoltu” majci dodeljivalo starateljstvo i smatralo se da je majka jedina s kojom dete razvija glavnu privrženost. Nakon što je nauka napredovala, dokazano je da je privrženost dvojna.

“Tata ti da onu zaigranost, istraživački duh, tata će baciti djete u zrak, mama nema taj instinkt,  a to je veliko veselje. Mama daje brigu, nježnost i negovanje”, kaže naša sagovornica.

Kada je reč o vremenu koje dete provodi sa roditeljem, takođe je bitan kvalitet. Nije važno da to vreme bude podeljenjo 50-50, ali je bitno da mama i tata podjednako učestvuju u detetovom životu. Pod uslovom da nijedan od roditelj nije zlostavljač.

“Važno je se bude s njim, idu s njim na spavanje, pišu zadaću, igraju se, maze se… Ako stavite dijete i njegov najbolji interes u fokus, onda ćete se, iako je bivši partner ili partnerica zadnja osoba koju želite videti ikad više u životu, ipak viđati i o primopredaji razmeniti tri pristojne rečenice. To je najveći poklon koji roditelji mogu dati djetetu”, kaže Buljan Flander.

Zastrašujući susreti sa sudom

Za mnogu decu susret sa pravosudnim sistemom predstavlja zastrašujuće iskustvo. A u Srbiji svake godine više od 3.000 dece dolazi u kontakt sa pravosudnim sistemom na različite načine.

“Kada je reč o pravosuđu svi se busaju u prsa da imaju senzibiliran sistem kada su djeca u pitanju, a zaparavo uopće njije tako. Žene se bore za svoj prava, muškarci za svoja, a prava deteta budu ‘pojedena’ i znaju se zloupotrebiti”, kaže Buljan Flander.

Ona ukazuje i na to da sudski procesi predugo traju.

“Ja imam klijente koji su se razveli kada je dijete imalo dvije godine, a sudski proces traje devet, deset godina, cijelo detinjstvo mu prođe u ratnoj zoni“, kaže Buljan Flander. „Onda ispada da nakon sudske presude dijete ima pravo na oba roditelja, a što se dešava do tad? Bolje dobra brza odluka, nego najbolja nakon predugo vremena. Pravosuđe bi zato trebalo imati puno jaču podršku stručnjaka za mentalno zdravlje”.

Tagovi:

Deca sudski proces Razvod braka Truma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

14.јул 2026. Sonja Ćirić

Nacionalni udžbenici iz istorije i geografije: Naprednjački pristup istini

Rezultati javnog poziva autorima nacionalnih udžbenika za istoriju i geografiju pokazaće da li su prosvetari u pravu kad smatraju da je na delu politički pristup naučnoj istini

Žuti press prsluk u rukama iskapan crvenom bojom, ljudi u pozadini

Bezbednost novinara

14.јул 2026. A.M.

ANEM: U prvoj polovini godine formirano 45 odsto više predmeta zbog napada na novinare

Uprkos rastu broja prijavljenih napada, u većini slučajeva nema sudskog epiloga. ANEM upozorava na gotovo potpunu nekažnjivost nasilja nad novinarima

Nemanja Vidić

Hronika

14.јул 2026. B. B.

Nemanja Vidić pozvan u tužilaštvo povodom Skaj prepiski

Nemanja Vidić je prethodno protiv NN lica podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti

Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vladimir Mihić

Filozofski fakultet u Novom Sadu

14.јул 2026. I. C.

Odlukom Senata Univerziteta u Novom Sadu profesor Vladimir Mihić zvanično je ostao bez posla

Senat Univerziteta u Novom Sadu odbio je prigovor profesora Vladimira Mihića na ponovljenoj sednici za izbor u zvanje, čime je ovaj profesor Filozofskog fakulteta i zvanično ostao bez posla

Dragan J. Vučićević

Diskriminacija

14.јул 2026. A.M.

Obustavljen postupak protiv Dragana J. Vučićevića po pritužbi za diskriminaciju Roma

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti izdao je upozorenje javnosti i zatim obustavio postupak po pritužbi protiv Dragana J. Vučićevića za diskriminaciju Roma

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure