img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije

Novi talas iseljavanja: Hoće li svi otići sa Kosova?

12. januar 2024, 16:14 N.R./Tanjug, Beta, DW
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Copied

Većina državljana Kosova živi – u inostranstvu. Sada u jednoj anketi 28 odsto preostalih kaže da ima nameru hitno da se iseli, pošto je na snagu stupila vizna liberalizacija

Čak 28 odsto stanovnika Kosova kaže da namerava da se iseli u Šengenski prostor u prvom tromesečju ove godine, naveo je prištinski Institut za napredne studije, a prenosi Tanjug.

Ekonomski razlozi su osnovni uzrok odluke da se ode, a željene destinacije su, očekivano, zemlje nemačkog govornog područja gde je brojna kosovska dijaspora.

Tako preko sedamdeset odsto onih koji bi da odu kao cilj navode Nemačku, a sledi Švajcarska sa blizu dvanaest odsto i Austrija sa preko pet odsto.

Lakše otići i raditi na crno

Ako bi se ove prognoze ostvarile, potvrdile bi se bojazni nekih zemalja EU koje su godinama osporavale viznu liberalizaciju za imaoce kosovskog pasoša.

Od početka godine, konačno, građani Kosova mogu putovati u Šengenski prostor bez viza, ali samo turistički.

Time su Srbi sa Kosova, koji još imaju pasoš koji izdaje Koordinaciona uprava, ostali jedini građani Evrope bez slobode putovanja.

Od stupanja odluke o viznoj liberalizaciji 1. januara, na prištinskom aerodromu prodato je 83.000 povratnih karata, saopštila je portparolka aerodroma.

I Srbiju i druge balkanske zemlje je, nakon vizne liberalizacije, sustigao fenomen da mnogi građani odlaze „turistički“, ali ostaju da rade na crno ili pak traže azil.

Lirim Krasnići iz NVO Germin, koja brine o albanskoj dijaspori širom sveta, vidi ovo kao rizik: „Mislim da će biti slučajeva u kojima će biti zloupotrebljena vizna liberalizacija. Kosovari imaju mnogo rođaka koji žive u Evropi. Mnogi će razmišljati o zapošljavanju na crno“, rekao je on za Dojče vele.

Na Kosovu ni milion ljudi

Kosovo je, prema crnom trendu iseljavanja, bez premca u regionu. Tako recimo, prema zvaničnim podacima, u Nemačkoj legalno živi oko 250.000 državljana Srbije – i isto toliko državljana Kosova, koje ima oko pet puta manje stanovnika.

Kako je preneo kosovski MUP prošle godine, procenjeno je da zaključno sa 2022. godinom u inostranstvu živi 950.000 građana Kosova, što je – većina od 54 odsto građana.

Istraživač Instituta za napredne studije Blendi Hasaj naveo je da je od 2012. do 2022. godine sa Kosovo otišlo 338.000 građana ili 18,8 odsto stanovništva, prenosi Beta.

Kako taj institut dalje navodi, sektori koji će biti najviše pogođeni odlaskom radnika su građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina i proizvodnja

Portparolka opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Sibelj Haljimi ocenila je da vladajuće Samoopredeljenje Aljbina Kurtija troši svu svoju energiju kako bi preuzelo zasluge za viznu liberalizaciju, a da ne postoji strategija kako da se spreči iseljavanje građana.

Iako se obično navodi da Kosovo broji oko 1,8 miliona stanovnika, prema svim podacima, onde ne živi više od milion ljudi. Uz tendenciju da ih bude još manje.

Tagovi:

EU Kosovo Šengen vizna liberalizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Suše

19.avgust 2025. Nikola Zdravković (Klima 101)

Gde je nestala kiša? Ovogodišnji jun ubedljivo najsušniji u istoriji merenja

Od početka leta u Srbiji još nije palo kiše koliko je trebalo da padne samo u junu

Nauka

18.avgust 2025. Jelena Kozbašić/Klima101

Kako se ratosiljati baterija: Naučnici su pronašli rešenje

Da li možete da zamislite da više nikada na daljinskom upravljaču ne menjate baterije? Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetskim koledžom u Londonu tvrdi da je za to našao rešenje

Zdravstvo

18.avgust 2025. Filip Đorđević (DW)

Plati ili čekaj: Veštački kuk u državnoj bolnici za četiri godine

Neke liste čekanja u srpskim bolnicama jesu nestale. Ali se na veštački kuk ili koleno čeka i po četiri godine, a na srčani bajpas u Kliničkom centru Srbije po devet meseci. Zašto je to tako

Karađorđevići

17.avgust 2025. S.Ć.

Princ Filip odbio da učestvuje u ceremoniji sa ministarkom Stamenkovski

Princ Filip odbio je da položi venac svom čukun dedi kralju Petru I Karađorđeviću na Oplencu nakon ministarke Milice Đurđević Stamenkovski i ostalih. U saopštenju je podržao promene

Mediji

17.avgust 2025. B. B.

UNS: Ministar Lončar paušalno optužuje medije

Izjave ministra zdravlja Zlatibora Lončara u kojoj više medija optužuje da šire lažne vesti, izazivaju uznemirenost i paniku „mogu da budu i povod za nasilje prema medijima“

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure