
Građevinarstvo
Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Od kako je „Vreme“ otkrilo da je Jelena Trivan prepisala barem petnaest odsto svoje doktorske teze, preispituje se njena originalnost. Uzrok najnovijem odlaganju je ostavka Borivoja Baltazarevića, člana koga je imenovao Nacionalni savet za visoko obrazovanje
Borivoje Baltazarević, član stručne komisije za preispitivanje doktorske disertacije „Biblioteke i multikulturalnost“ direktorke Telekoma Srpska Jelene Trivan, podneo je ostavku na tu funkciju, saznaje Danas.
Da je Jelena Trivan plagirala rad s kojim je doktorirala na Filološkom fakultetu u Beogradu, otkrio je nedeljnik „Vreme“ 2019. u tekstu „Anatomija jedne disertacije“.
Od četiri člana stručne komisije za preispitivanje doktorske disertacije Jelene Trivan, tri člana se slažu da su sumnje o plagijatu osnovane.
Baltazarević je podneo ostavku dan nakon što je primio nacrt izveštaja, napisan na osnovu rada ostala tri člana komisije, u kome su potvrđene sumnje da je Trivan plagirala svoju doktorsku disertaciju.
Doc. dr Borivoje Baltezarević je naučni saradnik, zaposlen na Institutu za srpsku kulturu Priština-Leposavić kao naučni saradnik. u stručnu komisiju imenovan na predlog Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO), a na to se čekalo više od godinu dana, jer se prvobitno ispostavilo da zahtev Filološkog fakulteta, nije stigao do Saveta.
Da bi izveštaj stručne komisije bio merodavan, neophodan je potpis Baltazarevića.
Preostali članovi komisije su 28. decembra predali tekst usaglašenog izveštaja sa tri potpisa Filološkom fakultetu,. Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović za Danas potvrđuje da će se Fakultet posle praznika obratiti NSVO da imenuje novog člana u stručnu komisiju.
„Vreme“ je otkrilo da je Jelena Trivan bez navođenja izvora prepisala barem petnaest odsto svoje teze, i to računajući samo literaturu dostupnu na srpskom jeziku. Išlo se od kopiranja sa neproverenih foruma i iz nepotpisanih seminarskih radova dostupnih na internetu, sve do publikacija Matice srpske i knjige Boška Obradovića u izdanju Dveri. Takvom je tezom Jelena Trivan završila akademski sprint koji je skoro bez premca u Srbiji: za tri godine kroz master i doktorske studije, isključivo uz najviše ocene. Ne bilo gde, nego na Beogradskom univerzitetu – uvek uz pratnju svoje mentorke, bivše dekanke Filološkog fakulteta Aleksandre Vraneš.
Inače, Jelena Trivan Trivan je tužila „Vreme“, autora pomenutog teksta Nemanju Rujevića i glavnog urednika zbog teksta, ali još nije doneta pravosnažna presuda.
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe
Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve