

Vrelina
RHMZ: Spremite se na veoma visoke temperature do 2. jula
Toplotni talas u narednim danima može doprineti porastu opasnosti od iniciranja i širenja požara na otvorenom, navodi se u saopštenju RHMZ




Od ovog ponedeljka važi vizna liberalizacija za građane Kosova. Ali ne za sve. Samo za oni koji imaju kosovske pasoše
Nada koja se sredinom novembra javila za građane Srbije koji žive na Kosovu i koji imaju pasoš srpske Koordinacione uprave – ostala je samo nada.
Od ovog 1. januara važi vizna liberalizacija za građane Kosova koji imaju kosovske pasoše. Oni mogu da putuju bez viza u 27 zemalja Šengenskog prostora.
Tako je nastavljena diskriminacije državljana Srbije sa adresom na Kosovu koja traje još od 2009. godine.
Evropska komisija je u novembru usvojila predlog izmene bezvizne regulative koja bi omogućila i kosovskim Srbima, nosiocima srpskih pasoša koje izdaje srpska Koordinaciona uprava, da putuju bez viza u EU. Ali sve je sve ostalo na predlogu.
Vlada Kosova tada je uputila pismo zvaničnicima Evropske unije u kojem se protivi takvom predlogu.
Prema proceduri, nakon predloga Komisije, konačnu odluku trebalo je da donesu Evropski savet i Evropski parlament.
Kako je za portal KoSSev, napisao Dragiša Mijačić, koordinator radne grupe Nacionalnog konventa za Evropsku uniju, od 1. januara 2024. godine građani Srbije sa prebivalištem na Kosovu i Metohiji ostali su jedini kojima je uskraćeno pravo na bezvizno putovanje u zemlje Šengena.
„Organizacije civilnog društva koje rade u većinski srpskim sredinama na Kosovu i par organizacija iz Beograda su odmah reagovale na lobiranje iz Prištine, ali nisu uspeli da spreče odluku pojedinih zemalja Evropske Unije da se za izmena regulative sačeka najranije do marta 2024“, navodi Mijačić.
Kada su 2009. godine vize ukinute za građane Srbije, iz ove odluke su bili izuzeti kosovski Srbi koji pasoše Srbije dobijaju iz Koordinacione uprave.
Evropska komisija je takvu odluku obrazložila zabrinutošću u vezi sa rizicima neregularnih migracija sa Kosova i činjenicom da tada sa Kosovom nije postojao dijalog o liberalizaciji viznog režima.
Mijačić navodi da od 2009. godine organi Republike Srbije krše Ustav kroz diskriminacionu praksu izdavanja posebnih pasoša za deo svojih građana.
„Osim Ministarstva za evropske integracije Vlade Republike Srbije, drugi državni organi Srbije se nisu uključivali aktivno po ovom pitanju. Lobiranje Srbije u Evropskom parlamentu i u parlamentima zemalja članica je misaona imenica, što je skandalozno za zemlju koja želi članstvo u EU. Ili je to još jedan dokaz koliko smo ozbiljni“, isitče Mijačić.
Prema Ustavu, Srbija bi trebalo da bude zemlja svih svojih građana.
„U praksi, državni organi Srbije diskriminišu svoje građane (Srbe, Albance, Bošnjake, Gorance, Rome), dok ostali segmenti društva uglavnom ćute. U srpskim medijima možete čuti samo o diskriminaciji Vlade Kosova, ali ne o postupcima Vlade Srbije“, stav je Mijačića.
Prema poslednjim poznatim podacima, 2017. je bilo izdato 97.000 pasoša Koordinacione uprave.
Srbi koji žive na Kosovu, ukoliko žele da bez viza putuju u evropske zemlje, moraju da uzmu kosvske pasoše. Ili da se, kao što su mnogi do sada učinili, fiktivno prijave na neku adresu u centralnoj Srbiji kako bi dobili „normalan“ srpski pasoš.
Državni vrh Srbije za sada se ne oglašava po ovom pitanju.


Toplotni talas u narednim danima može doprineti porastu opasnosti od iniciranja i širenja požara na otvorenom, navodi se u saopštenju RHMZ


Širom zapadne Srbije, stotine istražnih bušotina za litijum i bor odražavaju rastući talas stranih direktnih investicija u rudarstvo i eksploataciju resursa. To je, između ostalog tema skupa „Zajednički prostori: Skup za budućnost bez ekstraktivizma“


Prilagođavanje pravosuđa osobama sa invaliditetom nije posebna pogodnost. To je osnovni uslov jednakosti pred zakonom. Arhitektonski, informaciono i komunikacijski pristupačni pravosudni organi i pružaoci pravne pomoći, razumljiv i dostojanstven postupak i podrška u komunikaciji i kretanju kroz procedure ne daju osobi sa invaliditetom prednost. Oni samo otklanjaju prepreke sa kojima se osobe bez invaliditeta ne suočavaju
O Frenku Zapi se i dalje pišu knjige, njegova muzika se izvodi i sluša širom sveta, on je prepoznat kao nesuđeni političar i društveni kritičar čiji je svaki intervju doneo novu originalnu misao, vođa benda koji je držao najkomplikovanije audicije, dirigent sa samosvojnim pristupom


Kada je sagovornik “Vremena” došao u Srbiju, imao je 16 godina i nije imao nikog svog. U školi, u kojoj nije razumeo ni reč srpskog, mogao je samo da gleda u zidove. Danas na srpskom sanja, završava master studije i ima prijatelje na svakom koraku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve