

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Svakodnevne pucnjave, ubistva, masovno pranje para… Turski ministar unutrašnjih poslova dao se u borbu protiv mafijaša iz celog sveta koji su se odomaćili u ovoj zemlji. Među njima i zloglasni klanovi iz Crne Gore i Srbije
„Moja poštovana nacijo, danas smo uhapsili tri međunarodno tražena gangsterska bosa u Alanji i Istanbulu“, objavio je Ali Jerlikaja na društvenim mrežama u utorak.
Radi se o vođama bandi belgijsko-britanskog, vijetnamskog i arapskog porekla, piše Dojče Vele.
„Bez obzira koliko su te bande jake i kakve su poternice raspisane, mi ćemo im stati na kraj!“, ratoborno je najavio turski ministar unutrašnjih poslova.
Otkako je preuzeo dužnost u junu, gotovo da nije prošao dan bez hapšenja teških kriminalaca. To uključuje dilere droge, zelenaše, trgovce ljudima, prevarante i lopove – ali i šefove međunarodnih bandi koje su se poslednjih godina etablirale u Turskoj.
Pre nešto više od mesec dana Jerlikaja je objavio da je turska policija uhapsila vođstvo globalno aktivne kriminalne grupe „Komančero“. Među uhapšenima je bilo nekoliko ljudi iz Australije i Novog Zelanda koje traži Interpol.
Zašto Turska?
U poslednje vreme i običan čitalac novina primećuje da nešto ne valja u Turkoj. Sve više pucnjava, ubistava, više izveštaja istraživačkih novinara.
Međutim, pre nego što je Jerlikaja preuzeo dužnost, protiv tih grupa gotovo nikada nije bilo ozbiljnih istraga niti krivičnih prijava.
Sam bivši ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu održavao je bliske veze s mafijom. Tokom njegovog mandata iz zatvora su pušteni vodeći ljudi turskog podzemlja, što je Turskoj omogućilo da se razvije u utočište međunarodnih kriminalaca, posebno iz Srbije, Albanije, Crne Gore, Azerbajdžana i Rusije.
Tu one vode i svoje ratove, što pokazuje i ubistvo Jovana Vukotića, narkobosa iz crnogorskog Škaljarskog klana. Vukotić ubijen u Istanbulu u septembru prošle godine.
Istraga je otkrila da ga je ubila lokalna mafijaška grupa za nagradu od 1,5 miliona evra. Prema navodima policije, nalog je došao iz suparničkog Kavačkog klana.
Kavači i Škaljari, dva narko klana iz Kotora, već desetak godina vode pravi rat u Evropi. Do sada je u nekoliko zemalja u krvavim sukobima ubijeno oko 50 ljudi.
U odgovoru na upit DW, nemački Savezni zavod za borbu protiv kriminala je prošle godine naveo da je Turska već neko vreme etablirana kao utočište za kriminalne grupe sa Balkana.
Racije turskih vlasti otkrile su da takve grupe deluju od Španije do Turske. Zaplenjene fotografije i dokumenti svedočili su o otmicama, mučenjima i ubistvima.
Blagi zakoni i zlatni pasoši
Poznavaoci prilika kažu da su u Turskoj preblagi zakoni protiv pranja novca, da vlada prečesto amnestira privredne kriminalce. Zatim, ulazak bez viza moguć je iz mnogih zemalja, takođe bogati ljudi mogu brzo postati turski građani.
Zahtev za tursko državljanstvo može podneti svako ko uloži 500.000 dolara u Turskoj ili ih položi na bankovni račun na tri godine, ili ko kupi nekretninu za 400.000 dolara.
Kristin Surak s Londonske škole ekonomije i političkih nauka, koja je napisala knjigu o ovim takozvanim „zlatnim pasošima“, kaže da godišnje pedesetak hiljada ljudi iz celog sveta tako dobija tursko državljanstvo.
Furkan Sezer, bivši šef odeljenja za privredni kriminal u istanbulskoj policiji, godinama prati ove procese. Kaže da mnogi kriminalci uzmu državljanstvo, a zatim imovinu unose u zemlju. Često se ne plaća ni porez.
To znači da novac, čije je poreklo nepoznato, ulazi u legalni finansijski tok.
Ozan Bingol, stručnjak za poresko pravo, kritikuje ovu praksu. „Kriminalci inače plaćaju 15 do 20 posto vrednosti za pranje novca“, kaže on. No, turska vlada im to omogućuje besplatno. To, po njegovom mišljenju, otvara vrata kriminalcima svih vrsta.
Bingol takođe kritikuje to što policija nema dovoljno ovlašćenja u borbi protiv pranja novca. „Ako se danas neko iznenada pojavi s milion dolara, vlasti ne smeju da pitaju odakle je novac došao“, kaže.
Vlasti AKP, stranke predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, tu uredbu su donele još pre dve decenije, čim su stupili na vlast.
Turska je na sivoj listi
Međunarodni institut za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma FAFT naveo je da Ankara mora preduzeti strože mere protiv pranja novca.
FAFT je pre dve godine stavio zemlju na takozvanu sivu listu. Od tada je Turska pod pod nadzorom. Do revizije te liste sledećeg juna Ankara bi htela da bude uklonjena sa ovog neprijatnog popisa jer se ekonomija ionako nalazi u nedaćama.
Oolitikom niskih kamata Erdogan je gurnuoe zemlju u duboku krizu. Turska lira gubi vrednost godinama, a inflacija i dalje raste. Nedavno je godišnja stopa poskupljenja iznosila gotovo 61 odsto. Erdoganovo mešanje u monetarnu politiku i pravosuđe uplašilo je strane investitore.
A državi upravo investicije trebaju. Novi ministar finansija Mehmet Šimšek, koji je preuzeo dužnost nakon izbora u maju, pokušava da privuče strane investitore. Često putuje u inostranstvo, pokušava da prikupi sveži novac i stekne poverenje.
Ali da bi se ono vratilo, ulogu će do kraja morati da odigra i ministar unutrašnjih poslova Jerlikaja borbom protiv organizovanog kriminala.
K.M/DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve