img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

EU uvodi sankcije za izraelske naseljenike?

13. децембар 2023, 14:29 J.H.
Foto: AP Photo/Majdi Mohammed
Copied

Evropska unija je zabrinuta za bezbednost na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael – i to ne želi tek tako da gleda. Sada, isto kao i SAD, želi da uvede sankcije pojedincima kako bi se obuzdalo sve veće nasilje

Evropska unija će formulisati svoje predloge o tome kako sankcionisati izraelske naseljenike koji vrše nasilje nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, najavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Žozep Borelj.

Kako piše Dojče Vele, on je u Briselu izjavio da je cilj pridružiti se američkoj inicijativi.

„Sazrelo je vreme za delovanje, umesto da se samo priča. Treba preduzeti mere koje mogu doprineti okončanju nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali“, rekao je Borelj.

‌Zapadna obala je, uz Pojas Gaze, druga i znatno veća palestinska teritorija. Okupirao ju je Izrael 1967. godine u Šestodnevnom ratu. I tu je došlo do porasta nasilja nakon napada islamističkog Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Tada su borci militantne palestinske organizacije, koju EU, SAD, Izrael, Nemačka i druge zemlje označavaju kao terorističku grupu, ubili oko 1.200 ljudi. Kao odgovor, Izrael je u potpunosti blokirao Pojas Gaze, bombardovao nekoliko hiljada ciljeva u tom području i ušao tamo kopnenim trupama. Zdravstvene vlasti u Pojasu Gaze, koje kontroliše Hamas, navode da, kao rezultat izraelskih protivnapada, ima više od 18.500 ubijenih i umrlih.

‌No, dok je svetska javnost usredsređena prvenstveno na humanitarnu situaciju u Gazi, prema podacima UN stotine Palestinaca ubijeno je i na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu. Palestinci smatraju istočni deo Jeruzalema, kojeg je Izrael takođe okupirao 1967, svojim glavnim gradom.

Pročitajte još: Podeljena zemlja

‌Šta se trenutno događa na Zapadnoj obali?

Nevladine organizacije i organi UN već nedeljama upozoravaju na porast nasilja na Zapadnoj obali. Još pre 7. oktobra bilo je mnogo krvavih incidenata. Prema navodima Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), 28 Izraelaca, većinom jevrejskih kolonista, ubijeno je u sukobima na Zapadnoj obali između januara i kraja novembra.

U nedelju 10. decembra koordinatorka UN za hitnu pomoć okupiranim palestinskim područjima, Lin Hestings, upozorila je da je 2023. došlo do „nezabeleženog nivoa nasilja od strane izraelske države i naseljenika protiv Palestinaca“ na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu. Od početka godine tamo su ubijena 464 Palestinca – od toga 265 samo nakon 7. oktobra. Najmanje troje su bile osobe s invaliditetom, napisala je Hestings, a „najmanje hiljadu ljudi nasilno je proterano sa svoje zemlje“.

Šta bi EU mogla da uradi?

Aktuelni planovi Evropske unije trebalo bi da budu deo odgovora na tu situaciju. Prema Borelju, Unija sastavlja spisak osoba koje su poznate po „nasilnim aktivnostima i napadima na Palestince na Zapadnoj obali“. Međutim, za uvođenje sankcija EU potrebna je jednoglasnost svih država-članica. A Evropska komisija još nema zvanični nacrt. Borelj je takođe kritikovao izraelsku vladu zbog odobravanja izgradnje novih stanova u istočnom Jerusalimu.

‌Neke zemlje-članice EU već su signalizirale podršku sankcijama protiv nasilnih kolonista, uključujući Francusku i Nemačku, koja je među zemljama koje su najjasnije podržale Izrael od 7. oktobra. U pismu predsedniku Saveta EU Šarlu Mišelu, vlade Belgije, Irske, Malte i Španije pozvale su na uvođenje ograničenja putovanja i imovinskih sankcija protiv „nasilnih doseljenika koji napadaju i raseljavaju palestinske zajednice“. „Moramo sprečiti eskalaciju na Zapadnoj obali“, zahtevaju te četiri države u pismu u koje je uvid imao i DW. Istovremeno se raspravlja i o daljim sankcijama protiv Hamasa.

‌Kako i zašto SAD sankcioniše doseljenike?

SAD su prošle nedelje najavile zabranu putovanja za „desetine“ osoba, a možda i za članove njihovih porodica. „Sjedinjene Države će uvesti vizna ograničenja za pojedince koji potkopavaju mir, bezbednost i stabilnost na Zapadnoj obali“, rekao je portparol američkog Stejt Departmenta Metju Miler pre nedelju dana. Ali, ta formulacija bi mogla da se odnosi i na Izraelce i na Palestince.

Izraelsku politiku naseljavanja na okupiranoj Zapadnoj obali redovno kritikuju čak i SAD i drugi bliski saveznici u Evropi. Naselja se smatraju preprekom za realizaciju ideje o uspostavljanju dveju država, koju preferiraju i SAD i EU kao trajno rešenje bliskoistočne krize.

‌Nova izraelska naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu „potkopala bi mogućnost uspostavljanja teritorijalno celovite i održive palestinske države kao dela dogovorenog rešenja o dve države“, stoji recimo u jednoj izjavi nemačke vlade iz 2020.

‌Šta je Zapadna obala i koliko izraelskih naseljenika tamo živi?

Izrael je okupirao palestinsku Zapadnu obalu 1967. godine i počeo da gradi naselja 1970.-ih i 1980.-ih, iako retko koja država priznaje izraelsko polaganje prava na to područje. Od mirovnog sporazuma u Oslu 1994, tamo je formalno nadležna Palestinska uprava, ali u praksi to važi samo u nekim zonama – druge su pod kontrolom Izraela.

Međunarodni sud pravde i Ujedinjene nacije klasifikuju takva naselja kao nezakonita. Izraelske vlade uvek su tome protivrečile. Aktuelni desničarski savez čak želi dodatno da intenzivira aktivnosti naseljavanja. Neki Izraelci to pravdaju bezbednosnim razlozima ili istorijskim pravom.

Prema podacima izraelske nevladine organizacije „Peace Now“, 465.000 izraelskih doseljenika živelo je na Zapadnoj obali 2021. godine – oko 14 odsto ukupne populacije Zapadne obale od 3,3 miliona ljudi. Osim toga, postoji oko 230.000 izraelskih doseljenika u istočnom Jerusalimu, tako da su oko 7,5 odsto izraelskog stanovništva kolonisti na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući i istočni Jerusalim.

J.H/DW

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue nawww.vreme.com

Tagovi:

Palestina Evrospka unija EU Migranti Izrael
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure