

Festival Palić
„Nino u raju“ najbolji film Palićkog festivala
Žiri 33. Festivala evropskog filma Palić smatra da je najbolji film „Nino u raju“ , dok je publika glasala za nemački film „Ah, ta praznina, ta strašna praznina“




Dvorana kulturnog centra dobila je nagradu Europa Cinemas zbog najboljeg programa, a FCS otvara bioskopsku salu – lepe vesti za zemlju sa samo 97 bioskopa
Bioskop u Srbiji praktično ne postoji – barem ne onako kako bi se to nekada podrazumevalo: druženje i bitisanje u nekoj imaginarnoj zajednici. U celoj zemlji ima samo 97 bioskopa, kaže Republički zavod za statistiku, koji ima poslednje podatke za 2021. godinu. U 1990. godini bilo ih je 370. Od tada do sad, pretvoreni su u kockarnice, trgovine ili kafiće. Takođe, otkad postoji mogućnost besplatnog gledanja filmova na internetu, sve manje ljudi ima potrebu za jednim ovakvim izlaskom.
Prošle nedelje, posle ko zna koliko godina, javljene su dve lepe vesti o bioskopima.
Prva je da je najstariji aktivni bioskop u Beogradu, Dvorana Kulturnog centra, baš u vreme kad obeležava 60. rođendan, dobila nagradu Europa Cinemas za najbolji program u Evropi u velikoj konkurenciji od oko 1.200 bioskopa.
Nagradu će im 12. decembra uručiti koordinator ove evropske mreže za zemlje Balkana Menem Riša. Tada će ujedno biti prikazana predpremijera filma „Savršeni dani“ Vima Vendersa koji je bio jedan od najgledanijih filmova na upravo završenom Festivalu autorskog filma.
„Ovu nagradu odlučili smo da dodelimo bioskopu DKC, jer je čak 81,3 odsto svog programa posvetio evropskom filmu, čime je postigao znatnu prednost u odnosu na ostale bioskope u mreži. Pored toga, njegov program usmeren je na raznolikost i drago nam je što beogradska publika ima priliku da vidi i brojna ostvarenja iz drugih delova sveta”, istakao je Riša.
Mreža bioskopa Europa Cinemas obuhvata 1.151 bioskop u 695 gradova Evrope i već gotovo 30 godina pruža podršku bioskopima koji veliki deo svojih projekcija posvećuju nenacionalnim evropskim filmovima, a DKC je deo te mreže od 2006. godine.
Druga lepa vest je da Filmski centar Srbije otvara svoj bioskop.
Sutra, u Sali 6 Mts Dvorane u Beogradu biće prikazan film „Mi nismo anđeli“ reditelja Srđana Dragojevića i, u vreme kad bioskopi nestaju, obeležiti početak – novog.
Do kraja godine najavljeno je još 15 filmova, starijih i novijih produkcija. Neki od njih su „Munje opet“, „Sivi kamion crvene boje“, „Toma“, „Nečista krv“, „Taksi bluz“, „Parada“ i drugi. Biće to pokušaj da se na platna vrate filmovi koji su završili svoj bioskopski život s akcentom na komercijalnim srpskim filmovima koji su ostvarili značajan uspeh i rezultat na blagajnama.
U januaru će na programu biti istorijski i dečji filmovi, idealni za zimski raspust kada porodično mnogi idu u bioskope, dok je za februar planirana remasterizovana verzija serije „Sivi dom“ reditelja Darka Bajića i scenariste Gordana Mihića.
Da bi mladi danas otišli u bioskop, u to uglavnom mora da ih ubedi reklama na Tik Toku. Filmovi poput „Barbi“ i „Openhajmera“ najavljuju se mesecima unazad, te gledanje filmova u bioskopima, koji su najčešće u okvirima nekog tržnog centra, postaje imperativ. U suprotnom, neće biti u toku sa svojom generacijom.
A.E./Blic/SEEcult
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Žiri 33. Festivala evropskog filma Palić smatra da je najbolji film „Nino u raju“ , dok je publika glasala za nemački film „Ah, ta praznina, ta strašna praznina“


“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”




Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt


Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve