img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Godinu dana bez ruskog gasa: Kako je EU ipak preživela

31. avgust 2023, 11:05 B.G.
Foto: AP Photo/Pavlo Palamarchuk
Copied

Pre tačno godinu dana Rusija je zaustavila dotok gasa u Evropsku uniju preko gasovoda Severni tok 1 da bi joj nanela štetu zbog ogromne podrške koju pruža Ukrajini

Više od 50 godina Rusija je bila pouzdan snabdevač Evropske unije prirodnim gasom. Ispunjavala je svoje ugovorne obaveze čak i na vrhuncu Hladnog rata.

Dobra reputacija Moskve dovela je do toga da je EU više od trećine potrebnog gasa uvozila iz Rusije, a najjača privreda u Evropi, Nemačka, gasovodima iz Rusije dobijala je čak više od polovine svojih potreba za tim energentom.

A onda su 24. februara 2022. prvi ruski tenkovi ušli na ukrajinsku teritoriju. Invaziju Rusije na Ukrajinu pratila je serija paketa zapadnih sankcija Moskvi bez presedana. Ali, za razliku od ruske nafte i uglja, prirodni gas je izuzet od formalnih sankcija.

„Gasprom“ je ipak zavrnuo slavine

Međutim, Moskva je na nedvosmislenu podršku EU Ukrajini odgovorila koristeći isporuke gasa kao oružje. Državni koncern „Gasprom“ je najpre smanjio protok gasa kroz Severni tok 1, najveći ruski gasovod ka Evropi, da bi zatim 31. avgusta 2022, pre tačno godinu dana, zatvorio slavine na neodređeno vreme.

Zbog toga su krajem avgusta prošle godine cene gasa u Evropi skočile na rekordnu vrednost – iznad 343 evra po megavat-satu. To je podiglo inflaciju na istorijski nivo. Evropa se naježila zbog straha od nestašica energije tokom predstojeće zime.

Međutim, Evropa je izbegla energetsku krizu zahvaljujući blagoj zimi, smanjenoj potrošnji gasa i većem uvozu tečnog prirodnog gasa (LNG) iz celog sveta.

„Kompletna ruska strategija bila je autodestruktivna, potpuni neuspeh“, smatra Simone Taljapijetra, ekspertkinja za energetiku u briselskom istraživačkom centru Brojgel. „Kremlj je mislio da će zbog ukidanja isporuka gasa Unija biti primorana da odmah smanji podršku Ukrajini. To se pokazalo kao potpuno pogrešno“, kaže Taljapijetra.

Umesto Rusije, Evropsku uniju sada gasom snabdevaju uglavnom SAD, Norveška i Katar. Skladišta su već popunjene preko 90 odsto, mnogo pre 1. novembra, što je bio rok koji je sebi postavila Unija.

Preokret na tržištu gasa i nagla poskupljenja, primorali su međutim energetski intenzivne industrije, hemijsku, metalsku i industrija papira, da zatvaraju fabrike ili smanje proizvodnju. To je pogodilo naročito Nemačku, gde je proizvodnja u energetski intenzivnim sektorima pala za gotovo 20 procenata u odnosu na predratni nivo, odnosno u odnosu na period između kraja 2021. i kraja 2022. godine.

Rusija nikada više prva

Za Rusiju, koja je dve trećine svog izvoza gasa isporučivala u Evropu, odluka o zatvaranju Severnog toka 1 bila je autogol, smatra ekspertkinja iz Brisela.

Tržišni udeo Rusije u EU drastično je pao, na oko deset odsto. Izvoz ruskog gasa gasovodima u Evropu 2022. je pao za skoro 60 odsto, na 62 milijarde kubnih metara, što je nateralo „Gasprom“ da za 20 procenata smanji proizvodnju.

Očekuje se da će se proizvodnja „Gasproma“ ove godine dodatno smanjiti, jer je u prvih pet meseci 2023. isporuka preko preostalih ukrajinskih i turskih gasovoda pala na samo deset milijardi kubnih metara.

„Rusija je izgubila svoju poziciju glavnog međunarodnog izvoznika gasa i to zauvek“, tvrdi Taljapijetra za DW.

U prvih pet meseci 2023. ruski prihodi od gasa pali su za gotovo 45 odsto, na 710 milijardi rubalja (6,8 milijardi evra) u poređenju s istim periodom prošle godine, objavio je Blumberg, pozivajući se na podatke ruskog Ministarstva finansija.

Evropska unija i ruski LNG

Evropska komisija postavila je cilj: EU bi do 2027. trebalo da prestane da uvozi ruski gas u bilo kom obliku. Marta ove godine, evropski komesar za energetiku Kadri Simson pozvao je kompanije iz EU da se uzdrže od potpisivanja novih ugovora s ruskim snabdevačima LNG, navodeći kao razlog „rizik od gubitka reputacije“.

Uprkos svemu, Rusija je sa 16 odsto udela i dalje drugi najveći snabdevač Evropske unije tečnim gasom – ispred Katara, Nigerije i Alžira. Unija samo iz SAD kupuje više gasa.

Uvoz ruskog gasa u EU čak je naglo porastao. U prvih sedam meseci ove godine, oko 52 odsto ruskog izvoza LNG otišlo je u EU, u poređenju s 49 odsto prošle godine i 39 procenata 2021.

Najveći uvoznici ruskog LNG u Evropskoj uniji su, po redu količine, Španija, Belgija, pa Francuska. Primera radi, samo Kina uvozi više LNG od Španije.

Zemlje poput Holandije i Španije preduzimaju korake da prestanu da kupuju ruski LNG, ali potpuno odustajanje od ruskog gasa moglo bi da potraje, jer taj energent nije pod sankcijama. Ujedno, mnoge članice EU vezane su dugoročnim ugovorima, kao na primer Austrija – čak do 2040.

Ceo tekst pročitajte na portalu Dojče vele.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Severni tok EU Rusija gas Energetska kriza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rotacijsko svetlo policije

Valjevo

16.avgust 2026. I.C.

Valjevskom tužiocu Vukašinu Vujičiću u toku noći zapaljen automobil

U toku noći između subote 15. i nedelje 16. avgusta u Valjevu je zapaljen automobil tužiocu Vukašinu Vujičiću, MUP podneo krivičnu prijavu protiv N.N. lica

Požar Omiš, Hrvatska

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Požari u Srbiji i regionu: Stanje mirnije, ali vatrogasci i dalje na terenu

Požari u Hrvatskoj i Srbiji su tokom noći uglavnom bili mirniji, ali vatrogasci i dalje dežuraju na terenu, dok visoke temperature, suša i vetar otežavaju potpuno gašenje

KFOR na mostu u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

15.avgust 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta očekuje Kosovsku Mitrovicu nakon povlačenja KFOR-a sa mosta na Ibru

Da li je u Kosovskoj Mitrovici zaista „poboljšana bezbednosna situacija“ zbog koje se KFOR se povlači sa glavnog mosta u tom gradu

Student Jovan Milovac ispred kamiona sa natpisom

Studenti

15.avgust 2026. B. B.

Policija i tužilaštvo i dalje ćute o čoveku koji se kamionom zaleteo na studente

Muškarac koji je upravljao kamionom predstavio se kao vlasnik firme „Žabac“

Milo Lompar

Studentska lista

15.avgust 2026. B. B.

Profesor Lompar: Režim favorizuje opoziciju nauštrb studentske liste

Opozicione stranke su svojim delovanjem tokom prošle godine u izvesnom smislu sačuvale režim, smatra profesor Milo Lompar

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure