img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Školstvo na raskrsnici: Neophodan “progon” politike iz škola

15. јун 2023, 15:30 Z.S.
Foto: FoNet
Copied

Profesori koji su danas govorili na tribini "Školstvo na rasksnici”, u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, upozorili su javnost da nisu deca loša, već društvo i odrasli koji ga čine. Glavne poruke prenete sa tribine bile su da je neophodno da dođe do “progona” politike iz škola, da se promeni atmosfera u čitavom sistemu obrazovanja i da se definiše šta želimo od njega i kako sistem treba da izgleda za deset godina

Čest je danas narativ da su deca loša, ali deca su dobra, loši su odrasli i društvo je loše, rekla je potpredsednica Foruma beogradskih gimnazija i profesorka engleskog jezika u Devetoj beogradskoj gimnaziji Ana Dimitrijević danas tokom tribine „Školstvo na rasksnici“ koju je organizovao Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Dimitrijević je navela da su mnoge reforme u školstvu započete, ali da nisu sprovedene do kraja i da su đaci i dalje preopterećeni.

“Moramo da objasnimo, pre svega roditeljima, da ocena ne sme biti fokus, znanje je fokus, ocena je broj koji je popravljiv i ništa ne govori o detetu kao ličnosti. To što neko ima dvojku iz nekog predmeta ne znači da je loš čovek i neznalica”, kazala je Dimitrijević.

Ističe, ipak, da veruje u preventive i rad sa decom, pa tek onda u neke kaznene mere. 

Potrebno je raditi i sa odraslima, ne samo sa decom

Doktorka filologije i profesorka srpske književnosti u OŠ „Branko Ćopić” Marina Vidojević, poredeći sistem obrazovanja od pre 30 godina, istakla je da se, nažalost, mnogo toga nije promenilo i da mnogo zavisi i dalje od lične volje nastavnika i njihovih motiva za rad. 

„Mislim da je najveći problem nedoslednost u svemu, i u učenju, nastavnom procesu, neprestano se meša privatno i poslovno, očekuje se da budemo prijatelji sa drugarima, sa roditeljima, sa učenicima“, kazala je Vidojević.

Ona je istakla da postoje veliki pritisci porodica na decu i da je potrebno dosta raditi sa odraslima, jer će to imati onda efekte i na decu, kao i da je za ceo sistem neophodno da dođe do “progona” politike iz škola. 

Trenutno stanje – simulacija obrazovanja

Profesor psihologije Filozofskog fakuleta u Beogradu i stručnjak za razvojnu i obrazovnu psihologiju Aleksandar Baucal rekao je da je trenutno sistem u takvoj situaciji da je teško napraviti promene.

“Prvo moramo da promenimo atmosferu u obrazovnom sistemu i da onda raspravljamo o tome šta želimo od obrazovanja, kako ono treba da izgleda za deset godina, da stvorimo društveni mehanizam koji će da garantuje da će to izdržati te godine, ali nisam trenutno optimističan po tom pitanju”, kazao je Baucal. 

Trenutno imamo, kako je naveo, “simulaciju obrazovanja”, jer je sistem potpuno “ispražnjen od smisla”.

Istakao je da je potrebno da škole postanu zajednice u kojima će svi moći dobro da funkcionišu. 

Z.S./FoNet

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Deca Škola Društvo Obrazovni sistem
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure