img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima: Litije, opela i rasprodaja Srbije

04. jun 2023, 18:58 Jelena Zorić
Foto: Screenshot You Tube
Copied

U Narodnu skupštinu je stigao predlog zakona o upravljanju privrednim društvima. Ako se taj zakon usvoji grupa moćnika moći će da upravlja šumama, planinama, vodama, nuklearnim objektima Srbije. Posle toga više nije važno ni ko je vlast, ni ko je opozicija u državi, o svemu bitnom pitaće se samo upravljači Srbije i to po zakonu.

Kiša je lila nad Beogradom. Miris tamjana i zvuk crkvenih zvona opojno su se širili ulicama prestonice. Prolazila je Spasovdanska litija. Hiljade građana tradicionalno je obeležavalo gradsku slavu. Patrijarh srpski, sveštenstvo, pripadnici Vojske Srbije i Žandarmerije u svečanim uniformama, pronosili su kivot sa moštima Svetog vladike Nikolaja.

Litija je zastala u blizini Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ kako bi se građani pomolili za postradale đake, omladinu i ljude u nedavnim masakrima u toj školi i u mladenovačkim selima, kao i za sve žrtve porodičnog i svakog drugog nasilja.

Istoga dana, u Hramu Svetog Save predsednik države Aleksandar Vučić je sa roditeljima devojčice, poslednje žrtve školskog masakra, zapalio sveće. Fotografiju tog čina objavio je na svom zvaničnom Instagram nalogu.

I, istoga dana, dok su sveće gorele, tamjan mirisao, a zvona zvonila Vlada Srbije održala je 56. sednicu na kojoj je prva tačka dnevnog reda bila: Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.

Vrata pakla

Od tog momenta vrata pakla su otvorena. Samo, retko ko gleda u taj pakao, istovremeno se dešavaju i masakri, Kosovo, protesti, kontramitinzi… Vlast je odlučila da je baš sada najzgodniji momenat da se krene u konačnu rasprodaju Srbije i još da se sve to obavi po Zakonu. Predlog  je ovog petka stigao i u Skupštinu. Uskoro će se o tom Zakonu i glasati. Narodni poslanici će odlučiti da li će u privrednom i finansijskom paklu završiti sva nacionalna blaga ove zemlje: vode, šume, planine, nacionalni parkovi, nuklearni objekti Srbije…

Zakon predviđa da 23 javna preduzeća (JP) u narednom periodu promene pravnu formu u akcionarsko društvo (AD) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO).

Ukoliko ovaj predlog bude usvojen prema podacima iz APR-a, javna preduzeća, između ostalog, više neće biti: Srbijašume, Srbijavode, Nuklearni objekti Srbije – Vinča, nacionalni parkovi Kopaonik, Đerdap, Tara, Fruška Gora.

Zakon daje mogućnost da se bez privatizacije promeni struktura vlasništva javnih preduzeća, koja su inače osnovana zbog interesa i potrebe građana.

Interes građana nije važan

Okolnost kada zakon pominje izraz “društvo kapitala” to zapravo znači da država više ne mora da bude jedini vlasnik preduzeća od javnih interesa.

Više neće biti važan interes građana nego veća dobit upravljača prirodnim resursima i preduzećima od najvećeg javnog interesa.

Zabrinjavajuće je da takav zakon bude usvojen u vreme vlasti koja se već deceniju ne obračunava sa sistemskom korupcijom, ali redovno u nju upada.

Novim zakonom Srbija bi mogla postati i najveća perionica novca na planeti. Dok se prljav novac bude prao kroz razne dokapitalizacije, sumnjive pozajmice i konvertovanja, građani mogu da očekuju da će vodu plaćati po ekonomskim, umesto po dosadašnjim socijalnim cenama, a da se za to vreme šume pretvaraju u građevinska zemljišta.

Korumpirani privrednici i političari novac više ne bi morali da kriju po tajnim računima na egzotičnim ostrvima i u Emiratima. Mogu ga uložiti u ova strateška državna blaga koja će promeniti pravnu formu i tako legalizovati sva ona mita koja su dobili.

Prema ovom predlogu zakona JP bi trebalo da postanu društva kapitala sa pravnom formom akcionarskog društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) u kojem država ima svojstvo člana, odnosno akcionara sa više od 50 odsto osnovnog kapitala društva, kao i privredno društvo u kojem Srbija ima kontrolno vlasništvo po drugom osnovu.

Pranje para

Međutim, kada se javno preduzeće pretvori u akcionarsko društvo, stvaraju se uslovi da u nekim transakcijama to preduzeće bude pod kontrolom onoga koji unese novac, i to prljav novac, recimo mafija. U mešovitoj svojini nekog akcionarskog društva važi pravilo: „Koliko para, toliko muzike.“

Takva odluka otvara i brojne mogućnosti kao što su razne dokapitalizacije. Recimo, neka firma vredi milion evra i ima hiljadu akcija, onda vlasnici firme ili skupština akcionara donesu odluku o dokapitalizaciji, e tada neka druga privatna firma uloži još blizu  miliona evra i postaje suvlasnik 49 odsto vlasništva.

Ili, buduće akcionarsko društvo, primera radi, Nuklearni objekti Vinča, traže pozajmicu. Zatim novac stigne od neke privatne firme i onda Vinča ne uspe da vrati zajam i dugovanje se konvertuje u vlasništvo. A šta ako je zajam stigao iz neke ne baš poznate privatne firme, koja je ojačala tek kada je takođe dobila sumnjivu pozajmicu iz inostranstva – a zajmodavci su recimo, pod prikrivenim vlasništvom, Kolumbijski kartel ili Italijanska mafija. Da, to bi značilo da narkodileri postanu stvarni upravljači Vinče – mesta na kom rade vrsni matematičari, fizičari, hemičari ove zemlje.

Čak i za najiskusnije pravnike i finansijske policajce teško je pratiti tokove novca koji prolaze kroz razne firme kako bi se kupovale akcije. Upravo zato su akcionarska društva najlakši plen za one „čije se ime ne izgovara“.

Poslanici će odlučiti da li će taj pakao za sve građane, zapravo biti raj za nove tajkune. Šansu će imati moćnici iz celog sveta, Kine, Evrope, Amerike, Rusije, a preko posrednika to je zgodna prilika i za, recimo Ndrangetu – najveću mafiju na planeti, koja je već decenijama povezana i sa srpskim kriminalcima. Upravo je ubistvena Ndrangeta poznata po “ponudama koje se ne odbijaju” i zamislite sada naspram njih nekog direktora Srbijavode ili nacionalnog parka Tara.

Ukoliko se zakon usvoji, upravljači nacionalnih blaga Srbije postaće i gospodari života svih njenih građana. Zato što kada grupa moćnika upravlja šumama, planinama, vodama, nuklearnim objektima jedne zemlje posle više nije važno ni ko je vlast, ni ko je opozicija u toj državi, o svemu bitnom pitaće se samo novi upravljači Srbije i to po zakonu. Građanima će preostati litije i paljenje sveća, dok zvona budu zvonila – za nama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

akcionarsko društvo Đardap društvo kapitala javna preduzeća nacionalno blago srbije Narodna skupština pranje para Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima privatizacija škola vladislav ribnikar spasovdan Srbijavode Vinča Vlada Srbije Zakon zvona
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

03.avgust 2025. I.M.

Viši sud odredio pritvor Vesiću, Momiroviću i još 12 osumnjičenih u aferi „Železnica”

U okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bivšeg ministra Tomislava Momirovića, Gorana Vesića i još 11 lica

Građanska solidarnost

03.avgust 2025. I.M.

Novi Pazar – borba za puštanje na slobodu poslednjeg uhapšenog građanina

Iako je sud u Novom Pazaru ukinuo pritvor većini uhapšenih nakon nedavnih protesta, protesti u ovom gradu ne staju dok se, kako demonstranti poručuju, ne oslobodi i poslednji uhapšeni iz ovog grada

Vojska Srbije

03.avgust 2025. Davor Lukač

Promocija mladih potporučnika: Vučićeve poruke u duhu Tita i Lenjina

Mladi potporučnici u subotu promovisani u kasarni na Banjici tek će videti šta ih čeka u vojsci moralno razorenoj, kada shvate da u karijeri možeš da napreduješ samo na osnovu poltronstva

Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

03.avgust 2025. Ivan Milenković

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Protesti

02.avgust 2025. S.Ć.

Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu

„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure