img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Goldenblat u Palati emirata

08. mart 2023, 17:30 Robert Čoban
foto: robert čoban
SUTRA U ABU DABIJU: Gugenhajm
Copied

Abu Dabi već ima Luvr, a gradi se i Gugenhajm muzej, pa su velike šanse da prestonica UAE postane kulturna meka Bliskog istoka i da se baskijski “Bilbao efekat” dogodi i na obalama Persijskog zaliva

“Šarlot Jork”, tako se u filmu Seks i grad 2 na recepciji hotela u Abu Dabiju prijavila Šarlot Goldenblat. Na pitanje njenih prijateljica zašto koristi devojačko prezime a ne muževljevo jevrejsko, pošto je ovo sad “novi Bliski istok”, odgovorila je: “Ali je i dalje Bliski istok.”

Zanimljivo je da deo radnje koji se dešava u Abu Dabiju nije snimljen ovde nego u Maroku. Naime, vlasti UAE odbile su da daju dozvolu za snimanje filma koji u svom nazivu ima reč “seks”.

Međutim, danas, 13 godina od kako je snimljen ovaj film, sasvim je uobičajeno i prihvatljivo da se neko sa (jevrejskim) prezimenom Goldenblat čekira u hotelu u Abu Dabiju. To je naravno plod Sporazuma Avram (Abraham Accords) koji su uz posredovanje SAD potpisani u septembru 2020. i kojima su dve zalivske države, UAE i Bahrein, priznale suverenitet Izraela. Sporazumi su nazvani simbolično po biblijskom Avramu, zajedničkom praocu muslimana i Jevreja (ali i hrišćana).

Ako se setimo da je Vašingtonski sporazum, kojim su se međusobno priznali Izrael i Kosovo (a Srbiji obećane velike investicije), potpisan u to isto vreme, u septembru 2020, postaje jasno koliko je Trampovoj administraciji bilo važno da se u tom trenutku učvrsti međunarodna pozicija Izraela u većinski muslimanskim državama, a da je “naš slučaj” tu bio posve sporedan.

Posle potpisivanja Sporazuma Avram, počeli su redovni letovi iz Tel Aviva za Abu Dabi i Dubai, a organizuju ih dve izraelske avio-kompanije (Arkia i Isair), dve iz UAE (Flaj Dubai i Emirates) i jedna mađarska (Vizer). Protekle dve godine po aerodromima u Dubaiju i Abu Dabiju uobičajeno je da vidite putnike iz Izraela sa karakterističnim jevrejskim kapicama, kipama, zulufima i ostalim obeležjima pripadnika ove religije. Scena potpuno nezamisliva do 2020.

Iz luke za kruzere, taksijem (koji u Abu Dabiju ima izuzetno pristojne cene) stižemo do hotela Emirates palas, jednog od najpoznatijih obeležja ovog grada, prestonice UAE. Jedan od momaka koji rade na ulazu je bukvalno div, visok je 2,20 metara, liči na nekog junaka iz Aladina ili nekog Bondovog filma i predstavlja atrakciju pa se gosti fotografišu s njim. Hotel je u okviru lanca Mandarin Orijental, otvoren je 2005. a smatra se da je njegova izgradnja koštala 11,02 milijade dirhama (3 milijarde dolara) što ga čini trećim najskupljim hotelom ikada napravljenim, posle Kosmopolitena u Las Vegasu (3,9 milijardi dolara) i Marina Bej Sends u Singapuru (5,5 milijardi dolara).

Emirates palas ima 390 soba, šest “vladarskih apartmana” koji su rezervisani isključivo za krunisane glave i šefove država. Poseduje dva spa-centra, preko 40 konferencijskih sala, 1,3 kilometra dugu plažu, dva heliodroma, balsku dvoranu u koju može da se smesti 2500 ljudi, luksuzne prodavnice i restorane.

Prošli smo u deo namenjen samo za goste hotela iako to nismo bili, ostali su me poslušali: “Samo hodajte samouvereno i ljubazno se javite obezbeđenju!” Iz tog dela izlazite na plažu gde sam zatekao jednog sokolara. Oblači mi kožnu rukavicu, stavlja sokola na ruku i snima njegovo poletanje i sletanje.

U ovom hotelu su se održali brojni koncerti poput onog Kristine Agilere kada je pred 20.000 ljudi nastupala 2008, tokom svoje “Back To Basis Tour”. Godinu dana pre nje tu je pevao i Džastin Timberlejk. Hotel se pojavljivao i u filmovima Fast and Furious 7 i The Kingdom.

Pet minuta hoda od ovog hotela nalazi se Qast Al-Watan (Palata nacije). Reč je o predsedničkoj palati u kojoj stoluje vladar Abu Dabija i celih UAE. Izgradnja palate počela je 2017. a zvanično su je otvorili za javnost vladar Abu Dabija i celih UAE šeik Mohamed bin Zajed i Mohamed bin Rašid sl Maktum, potpredsednik i premijer UAE i vladar Dubaija.

Nedaleko je i Memorijal osnivača (The Founder’s Memorial) koji je posvećen šeiku Zajedu bin Sultanu al Nahjanu, koji je 1971. osnovao UAE i koga zovu Otac nacije.

Centralni deo ovog memorijala je delo američkog umetnika Ralfa Helmika The Constellation (Sazvežđe). Reč je o zanimljivoj kolekciji 1327 geometrijskih oblika koji se nalaze na 1110 kablova koji svi zajedno čine trodimenzionalni portret šeika Zajeda.

Od Memorijala osnivača, polusatnom šetnjom ulicom koja nosi ime pokojnog saudijskog kralja Abdulaha Bin Abdulaziza al Sauda stižete do još jednog mesta važnog za istoriju UAE, do Zayed Heritage centra. To je grupa prizemnih zgrada napravljenih u stilu karakterističnom za pustinjska sela u ovom delu sveta, u kojima je postavka o životu i radu šeika Zajeda bin Sultana al Nahjana. Ulaz je slobodan a u centralnoj zgradi nalazi se galerija sa fotografijama iz života pokojnog vladara, tu su i neki njegovi lični predmeti i pokloni koje je dobijao od državnika iz celog sveta uključujući i preparirane lavove i majmune. U jednoj vitrini nalaze se telefoni i radio-uređaji koje je šeik koristio sedamdesetih i osamdesetih.

Na jednoj od fotografija iz 1989. vidimo šeika Zajeda kako sedi sa nekim kardinalom. Potpis kaže “Šeik Zajed Bin Sultan al Nahjan prima vatikanskog Papu”. Kako na slici nije papa Vojtila koji je bio na čelu Vatikana te godine, niti bilo koji papa pre ili posle njega (šeik je umro 2004, znači pre Vojtiline smrti), očigledno je u pitanju greška. Razmišljao sam da li da im kažem, ali sam ipak odustao.

Zanimljivo je da uz svako pominjanje imena šeika Zajeda u potpisima ispod fotografija piše – “počivao u miru”.

Zamolio sam čoveka za info-pultom muzeja da mi pozove taksi, rekao je da im to nije dozvoljeno i da izađem na glavnu ulicu i “sigurno će neki da naiđe”. Otišao sam do obližnjeg Rojal M hotela i tu našao taksi koji me je odveo do Soul biča, gde sam u jednom švajcarskom restoranu na plaži (koji ima fondue i vino po razumnim cenama) dogovorio sastanak sa ostatkom ekipe.

Usput sam prošao pored Luvra, a poseta ovom muzeju koji zovu “najvećim francuskim kulturnim projektom u inostranstvu” ostaće za neku sledeću posetu. Ovoga puta samo neke od osnovnih informacija. Ugovor koji je potpisan 2007. godine između Francuske i UAE dozvoljava Emiraćanima da koriste ime Luvr do 2037. Nalazi se na oko 24.000 kvadratnih metara sa oko 8000 kvadratnih metara galerija, što ga čini najvećim muzejom na Arabijskom poluostrvu. Do 2019. Luvr Abu Dabi posetilo je preko dva miliona turista, što ga takođe čini najposećenijim muzejom u arapskom svetu.

Muzej je otvoren tačno 10 godina nakon potpisivanja ugovora. U novembru 2019. bulevar između muzeja i mora dobio je ime po bivšem francuskom predsedniku Žaku Širaku (sa kojim su započeli pregovore o Luvru), što dodatno pojačava taj “dodir Pariza” u ovom delu sveta.

Pored Luvra, u ovom Kulturnom distriktu, kako su ga u Abu Dabiju nazvali, niče i Gugenhajm muzej. Iako je njegova gradnja dogovorena 2006, godinu dana pre Luvra Abu Dabi, više puta je prekidana, a bilo je i otkazivanja ugovora izvođačima. Prema poslednjim informacijama, njegovo otvaranje se očekuje 2025. Iza ovog spektakularnog objekta stoji isti onaj američki arhitekta, Frenk Geri, koji je gradio Gugenhajm muzej u Bilbaou u Španiji. Geri ima 94 godine i bilo bi lepo da doživi da i glavni grad Abu Dabija ostvari takozvani “Bilbao efekat”. Reč je, naime, o izrazu kojim se opisuje procvat najvećeg grada u Baskiji nakon što je u njemu 1997. otvoren Gugenhajm muzej.

Ako je suditi prema dosadašnjim nastojanjima prestonice UAE da (nasuprot reputaciji šoping-raja za bogate i površne koju uživa njegov “mlađi brat” Dubai) postane kulturna meka Bliskog istoka, velike su šanse da se “Bilbao efekat” dogodi i na obalama Persijskog zaliva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure