

Studentska lista
Objavljena kompletna Studentska lista
Ilija Srdanović, kardiolog iz Novog Sada, profesor na Medicinskom fakultetu, prvi je na listi „Studentska lista – studenti pobeđuju“


Vučićev potez „odmrzavanja“ odnosa između Srbije i Hrvatske pokazuje da u politici nema prirodnih ili smrtnih neprijateljstava, kao što nema ni večnih prijateljstava. Politička mržnja, naime, nije isto što i privatna mržnja. Politička mržnja tek je instrument političkog igrokaza
Poseta Hrvatskoj Ivice Dačića bila bi đavolski dobra vest kada čitav taj igrokaz ne bi vodili ljudi koji su život proveli u razaranju svakog smisla (a veoma plodan deo života i u fizičkom razaranju same Hrvatske). U razaranju, dakle, a ne građenju. Kao kada piroman krene da gasi požar zato što mu je, od jutros, sinulo da je bolje vatru gasiti nego je raspirivati. Kao kada bi se pedofil, jer mu je tako došlo, prijavio za mesto vaspitača u vrtiću. Jer, najpre, najdublju sumnju budi to što je ministar inostranih poslova, kako je sam izjavio, krenuo u Hrvatsku na „zahtev“ predsednika Republike, a ne kao deo promišljene državne politike građenja doprosusedskih odnosa i tako dalje.
Da podsetimo, predsednik Republike je ona osoba koja „nikada neće ići u Hrvatsku na more“ i koja je, pre neki dan, izjavila kako će na utakmici svetskog prvenstva između Hrvatske i Maroka da navija za Maroko. Smisao te infamne izjave nije bila ljubav prema Maroku, već mržnja prema Hrvatskoj. Javno iskazivanje mržnje, dakle neprijateljski politički čin. Bio je to izraz volje osobe koja je uzurpirala javni prostor Srbije i s tog mesta, bilo lično bilo preko svojih pajaca (računajući i samog Dačića), zagađivala odnose s Hrvatskom. Utoliko „zahtev“ Dačiću da poradi na odmrzavanju odnosa nije drugo do izraz privatne volje, dakle proizvoljan čin (došlo mu tako, proračunao je da će mu to, zbog nečaga, dobro doći). Osoba, dakle, koja je zbrisala politički život u Srbiji i na javnu scenu iznela sopstvenu volju (dakle proizvoljnost) i, doslovno, do juče, zamrzavala odnose s Hrvatskom na sve zamislive načine, sada je krenula te odnose da odmrzava.
U redu, da li to znači da ne treba podržavati ovakve inicijative? Nipošto. Potrebno je svom snagom stati iza njih, ali s punom svešću o tome da svaki polukorak koji Vučić napravi mora biti praćen svešću o tome ko te korake pravi (osoba kojoj niko priseban ne veruje ni kada izgovara datum sopstvenog rođenja). U ovom slučaju manje je bitno zbog čega se odlučio za detant baš sada, mada jeste zanimljivo s obszirom na to da on radi na pritisak. Normalizovanje odnosa s Hrvatskom od provorazrednog je značaja za Srbiju, naravno, ali i za čitavo okruženje.
Ali najzanimljivije od svega – ako se na trenutak izmaknemo od konkretnog povoda i ako, nekako, na trenutak zanemarimo okolnost da je ovde reč o volji pojedinca-uzurpatora države – jeste što je ovaj „preokret“ savršen pokazatelj pronicljivosti nacističkog pravnika Karla Šmita. Jedan od pisaca Nirnberških zakona, dakle, po kojima je Jevrejima, na osnovu etničkog porekla, oduzet status građana, te im se imovina mogla zakonski, dakle nekažnjivo, oduzimati (pljačkati), a oni sami zakonski, dakle nekažnjivo, ubijati, Karl Šmit je razradio pojam političkog kao razgraničenje između prijatelja i neprijatelja. Ne ulazeći u detalje njegova se teorija svodi na sledeće: političko neprijateljstvo, ili političko prijateljstvo, znači da svaka država (on je voleo da kaže, kako bi zamutio stvar, i „narod“) bira svog neprijatelja već prema potrebi i proceni. Upravo je izbor prijatelja, ili neprijatelja, suština politike. Drugim rečima, u politici ne postoji prirodno, ili smrtno neprijateljstvo (pas i mačka, lav i antilopa, mrav i mravojed), već je uvek reč o igrokazu koji počiva na proceni suverena. To, pak, što je politički igrokaz uvek praćen nacionalisitčkim baljezganjem i zaklinjanjem u najviše vrednosti, samo je dodatni ritual, obavezni program bez ikakve nužnosti. Da nije tako, uostalom, zar bi Englezi i Francuzi, posle stogodišnjeg rata, na primer, uopšte mogli da komuniciraju?
Primera je bezbroj. Srbi i Hrvati tu su tek dva omanja plemena upućena jedno na drugo mnogo čvršće nego što bi se to uzurpatorima i pratećim moronima uopšte moglo svideti (a na radost normalnog sveta, dodajmo). Poslednji Vučićev potez, dakle, čak i ako ga je povukao bestidni tehnolog amosvrhovite vlasti, čak i ako ne verujemo da se, s obzirom na aktere, dobra politička volja može održati, čak, dakle, uprkos tome što je taj potez obojen privatnim interesom (ništa taj čovek ne čini u interesu građana koje bi trebalo da predstavlja), mora se posmatrati u svetlu političkog razlikovanja prijatelja i neprijatelja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ilija Srdanović, kardiolog iz Novog Sada, profesor na Medicinskom fakultetu, prvi je na listi „Studentska lista – studenti pobeđuju“


Govoreći o Studentskoj listi, Vučić je izneo tvrdnju da iza nje kao stvarni lideri stoje bivši predsednik Demokratske stranke Bojan Pajtić i potpredsednik te stranke Dušan Petrović


Predaja potpisa za izbornu listu „Studentska lista – studenti pobeđuju“ je završni korak studentskog pokreta na putu ka izbornoj pobedi, rekao je docent Učiteljskog fakulteta Nemanja Karović. U šetnji od Rektorata do RIK-a, gde se predaje izborna lasta, učestvovao je veliki broj ljudi. Osećala se atmosfera promene


Reprezentativci i reprezentativke nisu ambasadori vlasti. Predsednik može da ih primi, čestita im, država može da finansira njihove programe, ali iz toga ne proizlazi da sportisti imaju obavezu da političaru uzvrate osmehom


Studentska lista je okupila prilično heterogenu i veoma široku mrežu podrške. U njoj su velike i male opozicione stranke, lokalni pokreti, grupe građana, građanske inicijative i pojedinci. Ujedinjuje ih procena da pojedinačne interese treba podrediti rušenju režima Aleksandra Vučića, a da su studenti jedina snaga koja to može da ostvari
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve