img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Udruženje KROKODIL: Uništen mural Lesje Ukrajinke

08. октобар 2022, 01:53 S.Ć.
Foto: KROKODIL
Ne, živa sam! I živeću večno! U srcu nosim nešto što ne umire!: mural Lesje Ukrajinke
Copied

Na Malim stepenicama u Beogradu bačena je crna farba na tek oslikan mural sa likom i stihovima pesnikinje Lesje Ukrajinke. Malo dalje, na šetalištu Kalemegdana, preko crteža poljske i ukrajinske dece iscrtano je crno slovo Z. Očekuje se da nadležni reaguju

Na tek oslikan mural s likom i odabranim stihovima Lesje Ukrajinke, na Malim stepenicama nadomak Brankovog mosta u Beogradu, juče oko 13 časova bačena je crna farba, javili su iz književnog udruženja KROKODIL.

Objašnjavaju da je citat ispisan na muralu na ukrajinskom i u prevodu na srpski jezik  iz njene poetske drame u tri čina Šumska pesma objavljene 1911. godine, i da glasi: “Ne, živa sam! I živeću večno! U srcu nosim nešto što ne umire!”

„Podsećamo javnost da je Lesja Ukrajinka (1871-1913) spisateljica koja spada među rodonačelnike savremenog ukrajinskog pesništva. Bila je politička i feministička aktivistkinja, sakupljačica narodnih umotvorina, visoko obrazovana i poliglota a njen lik danas krasi i novčanicu od 200 ukrajinskih grivnji“, kažu u KROKODILU.

Duž šetališta na Kalemegdanu uništeni su, napominju, i crteži poljske dece koji su nastali između 1939. i 1945. godine, i radovi ukrajinske dece iz ove godine, na izložbi „Mama ne želim rat!“. Precrtani su velikim crnim slovom Z. Izložbu je organizovala Ambasada Republike Poljske u Beogradu.

„Upozoravamo da je u oba slučaja reč o otvorenom napadu na uličnu umetnost koja predstavlja kontrapunkt dominantno desničarskom senzibilitetu prisutnom u delu našeg društva, među onima koji otvoreno podržavaju agresore, uživaju u tuđoj nesreći a kukavički uništavaju radove nevine dece i crnom bojom se bacaju na klasične stihove jedne evropski priznate pesnikinje, poručuju iz KROKODILA.

Ocenjuju da ovaj „opasni ulični intervencionizam  direktno podstiče širenje mržnje, nasilja i izaziva strah kod građana Srbije“, i pozivaju nadležne institucije da reaguju i kazne sve one koji krše zakon.

Aprila ove godine, išaran je mural Branka Ćopića koji je postavilo udruženje KROKODIL na Malim stepenicama, u blizini Brankovog mosta.

„Da li treba da nas čudi što u gradu zagađenom muralima koji veličaju ovejane ratne zločince i strane predsednike čije su ruke do lakata umrljane krvlju nedužnih civila neko redovno vandalizuje spomenik Branka Ćopića?“, zapitali su tada iz ovog udruženja.

Počinioci još uvek nisu nađeni.

S.Ć.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

uništen mural Branka Ćopića murali u beogradu slovo z beograd proruski aktivizam beograd lesja ukrajinka šumska pesma Kalemegdan uništen mural u Beogradu udruženje KROKODIL mural Lesje Ukrajinke Male stepenice kod Kalemegdana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure