img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija posle pobede radikalne desnice

Bog, otadžbina, porodica i Duče u srcu

28. септембар 2022, 20:15 Andrej Ivanji
foto: ap photo
ŽENA KOJE SE PLAŠE: Đorđa Meloni
Copied

Koalicija radikalne desnice ubedljivo je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima u Italiji. Nova zvezda evropskog antiliberalnog neba je Đorđa Meloni. Dok braća i sestre desničari širom Evrope likuju, u Briselu grozničavo kuju planove kako da obuzdaju postfašističko čudovište u Rimu

Kada je Rusija 24. februara napala Ukrajinu, svet više nije bio isti. Kada su u noći 25. septembra stigli prvi rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Italiji, Evropa više nije bila onakva kakva se probudila te nedelje: ubedljivu pobedu u zemlji koja je bila među osnivačima Evropske unije, trećoj po snazi ekonomiji EU, odnela je koalicija radikalnih desničarskih partija koje njima omraženi “liberalni” mediji nazivaju “profašističkim”, “postfašističkim” ili prosto “fašističkim”. Ovo je nesumnjivo godina početka globalnih istorijskih promena.

Invazija Rusije na Ukrajinu je za posledicu imala zapadni antiruski embargo, koji je pak za posledicu imao čitav niz nuspojava i kolateralnih šteta, a svi ti događaji su dobrim delom bili uzrok rađanja nove zvezde na antiliberalnom evropskom nebu: Đorđe Meloni (45). Žena koja je još kao petnaestogodišnja devojčica započela svoj put kroz različite profašističke partije, glorifikujući Benita Musolinija, sa sloganima “Bog, otadžbina, porodica” i “Italija na prvom mestu” popravila je rezultat svoje partije Braća Italije od prošlih izbora pre četiri godine za preko 20 odsto i došla na vlast. Populistička desnica se hrani egzistencijalnim strahovima ljudi, kada razloga za strah nema, ona ga izmišlja, a sada ga sasvim realno, i to egzistencijalnog, ima napretek: enormna poskupljenja, inflacija, zebnja od nestašica gasa i struje.

U pobedničkoj koaliciji terciraju joj četvorostruki “bunga-bunga” premijer Italije Silvio Berluskoni (85), koji sebe vidi kao novog predsednika Parlamenta, i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini (49), koji je 2009. predlagao “rasno razdvajanje” migranata u javnom prevozu, a sada bi ponovo hteo da bude šef policije ne bi li ih izbacivao iz zemlje. Ta je družina antibriselski nastrojena – koalicija Braće Italije, Lige i Napred Italija – koja zahteva “manje Evrope” i “više nacionalne države”, i u kojoj zbog sujeta malo škripi, ali koja neće propustiti priliku da formira vlast.

“Švedska na severu, Italija na jugu: levičarske vlade su priča od juče. Ovo je dobar dan za Italiju, dobar dan za Evropu!”, čestitala je na “Telegramu” poslanica Alternative za Nemačku Beatriks fon Štorh pobedu italijanskim kolegama desničarima. I u Švedskoj je na poslednjim izborima pobedila desnica, a u centralnoj Evropi na vlasti je tvorevina braće Kačinjski PiS u Poljskoj i Fides Viktora Orbana u Mađarskoj.

Evropskim desničarima u evropskim institucijama i van njih iz Rima kao snažno pojačanje stiže sjajna zvezda u usponu, “sestra Italije”, a tu je i, pomalo ljubomorna na uspeh mlade saborkinje, veteranka desničarskih bitaka Marin le Pen, kojoj sada vetar u leđa duva sa Apeninskog poluostrva.

DEMOKRATIJA BEZ POSREDNIKA

“Meloni je ubedljivo pobedila, leva alijansa je doživela debakl”, rekla je u intervjuu za nemački “Špigel” Sofija Ventura, politološkinja na Univerzitetu u Bolonji.

Komentarišući u kojem će se pravcu sada kretati Italija, ona objašnjava da ne treba poistovećivati “ekstremnu” desnicu koja ne priznaje demokratiju i “radikalnu” desnicu koja tvrdi da je demokratska jer navodno želi da se čuje glas i sprovodi volja naroda, a što je slučaj sa Đorđom Meloni.

Ipak, radikalna desnica ne priznaje institucije koje se u nekom smislu nalaze između naroda i vlade, pa zato Meloni podržava mađarskog predsednika vlade Viktora Orbana i njegovog poljskog kolegu Mateuša Moravjeckog, koji su takve suvišnosti uklonili. S njima deli viziju “neliberalne, čvrsto nacionalističke demokratije koja se zalaže za više nacionalnog suvereniteta, seje mržnju protiv migranata i privredne elite”. Što ne znači da ćemo uskoro na ulicama Italije videti “fašističke milicije”, kaže Ventura.

Ipak, Italija nije Mađarska, u kojoj je Orban na postkomunističkim, posttotalitarnim temeljima izgradio oligarhijski sistem. Italija je demokratska zemlja sa zapadnom tržišnom privredom, ima izgrađeno civilno društvo, slobodne medije i slobodne univerzitete. Ventura postavlja pitanje: Kako bi italijansko društvo reagovalo ako bi Meloni, Berloskoni i Salvini pokušali da uspostave neku mešavinu demokratije i diktature? Ali nema odgovor.

Socijaldemokrate su na ovim izborima ostvarile drugi najgori rezultat u svojoj istoriji. Razlog za to je što se, srpskim rečnikom rečeno, italijanska levica pretvorila u partiju “kruga dvojke”, nije uspela da prepozna i odgovori na strahove i potrebe onih koje su krize proteklih godina najviše pogodile i koji sa zebnjom čekaju dolazak zime. Njih su privukli postfašisti.

DUH BENITA MUSOLINIJA

Duče kao lajtmotiv ponekad slabije, a nekad jače, katkad prikriveno, često otvoreno provejava kroz posleratnu italijansku desnicu.

“Od Benita Musolinija do današnjih desnih populista vodi crvena nit. Musolini nije samo osnivač fašizma, on je i uzor današnjim populistkinjama i populistima, bilo svesno, bilo nesvesno”, kaže za “Špigel” Antonio Skurati, filozof i sociolog, profesor jezika i komunikacija na Slobodnom univerzitetu u Milanu, autor bestseler trilogije o Musoliniju. U Italiji je Duče uzor Đorđi Meloni, Mateu Salviniju, ali i vođi Pokreta pet zvezda Bepeu Grilu, a na međunarodnom planu, na primer, Donaldu Trampu.

“Musolini je bio izmislio novu političku strategiju za eru narodnih masa. Preduslov je da se vođa predstavlja kao inkarnacija naroda. Setimo se samo koliko je bio važan Musolinijev govor tela u njegovoj komunikaciji”, objašnjava Skurati. On se u kupaćim gaćama pojavljivao među ljudima na plaži, što je u to doba bilo revolucionarno, jer su tada političari držali veliku distancu u odnosu na narod. A onda je Salvini, kada je pre tri godine oborio tadašnju vladu, u kupaćim gaćama i obnaženog torza hodao plažom. “On je zapravo svakoga dana kopirao Musolinijevo ponašanje”, kaže Skurati.

MANIPULACIJA STRAHOVIMA

Na početku svoje vladavine Duče nije imao sopstvene ideje, ubeđenja i strategije, već samo taktiku. Jednom je bio za republiku, drugi put za monarhiju, bio je antiklerikalan, a onda je sklopio savez sa Vatikanom. “On bi ostajao nekoliko koraka za narodom i upijao njegovo raspoloženje, naročito ono loše, strahove i resantimane – to je bio njegov stil vladanja”, objašnjava u razgovoru za “Špigel” Skurati. Na taj način je sebi stvarao prednost. Bio je beskrupulozni oportunista, koji je razumeo da masa želi da je neko predvodi tako što je taj neko, vođa, sledi.

Bivši socijalista Musolini, koji je prognan iz partije, na svom novom putu ka moći intuitivno je shvatio da postoji samo jedna politička strast koja je moćnija od nade: strah.

Tada su to bili strahovi malograđana i buržoazije da će im socijalistička revolucija oduzeti ono malo ili mnogo što poseduju, a danas je tu manipulacija strahom od migranata koji će im oduzeti poslove, silovati žene i unerediti kulturni identitet, strah od tzv. progresivnih snaga koje im otvaraju evropska vrata, od briselske administracije koja uzurpira nacionalne slobode.

“U takvom stavu svi su nalik Musoliniju: Meloni, Salvini, Le Pen, Tramp, Orban, populisti španskog Voksa, Alternative za Nemačku”, kaže Skurati.

Mi ćemo tom spisku vođa koje manipulišu strahovima i uklanjaju demokratske institucije koje se isprečuju direktnoj komunikaciji sa narodom pridodati Aleksandra Vučića.

ČUDOVIŠTE IZ RIMA

Takva je, dakle, ekipa došla na vlast u Italiji posle “razumnog” miljenika Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne i Svetske banke, zagovornika jačanja EU, bivšeg premijera Marija Dragija, u trenutku kada je slabašno jedinstvo EU tek ojačalo usled stvaranja zajedničkog fronta pod naletom Rusije na Ukrajinu.

Pod pritiskom inflacije, strahovitog porasta cena energenata, straha građana od recesije, Evropskoj uniji samo još treba Đorđa Meloni na čelu vlade u Rimu. Ona je za administraciju i rukovodstvo EU u Briselu i Strazburu čudovište iz najgorih noćnih mora koje su zatekli u stvarnom životu kada su se probudili u ponedeljak.

Brisel polaže nade u to da su desni populisti širom Evrope ipak shvatili koliko profitiraju od para koje teku iz kase EU, pa kada dođu na neku vlast, ipak se koliko-toliko upristoje. Prezaduženoj Italiji sleduje nova tranša pomoći iz budžeta EU za oporavak od posledica korona pandemije u iznosu od 200 milijardi evra. A to i nije loš adut za pregovore Brisela sa italijanskim radikalnim desničarima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure