

Pregled nedelje
Režim protiv naroda i države
Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu


Otkako postoje lični ili pi-si računari, kako se to popularnije nekada zvalo, važilo je pravilo da je isplativije, ako ne i bolje, tehniku kupovati u SAD jer je tamo jeftinija. Pre desetak godina, u vreme slabog dolara, ta razlika je umela da bude i dvadeset, trideset odsto, pa je bilo onih koji su s namerom dolazili u veliki američki grad, jer bi im laptop, smartfon i još ponešto samo razlikom u ceni isplatili avionsku kartu. Do nedavno.
Sa trendom rasta dolara koji već nadjačava evro, a približava se britanskoj funti na par centi ili penija razlike, ta pogodnost više ne važi.
Evo jednog aktuelnog primera. Ovih dana na tržištu se pojavio ajfon 14, najbolji i najskuplji do sada, kako to obično biva sa svakim novim modelom ovog telefona. Na primeru modela 14 Pro sa memorijom od 128 gigabajta vidi se da je cena u, recimo, Njujorku i Londonu praktično izjednačena, kada se u Americi doda lokalni porez. U Berlinu je ajfon i dalje skuplji, ali je razlika najmanja do sada. Skuplje su i avionske karte, o troškovima u SAD kada je dolar jak bolje i ne razmišljati, sada tamo ide samo ko mora, a šopinga neka se kloni.
Ali i taj koji se “uzemlji” i ne ide nikuda, neće izbeći posledice koje već mesecima drmaju IT industriju. Najviše su pogođene, naravno, globalne kompanije poput Majkrosofta, Gugla, Mete budući da bolja polovina njihovih prihoda dolazi sa tržišta izvan SAD, gde su cene formirane po nekom ranijem kursu. Ne govori se o gubicima ili makar još ne, već o korekciji prognoziranih rezultata rasta. Konkretno, u prva dva kvartala Majkrosoft je “krajcovao” celu milijardu dolara otprilike, toliki je gubitak na razlikama u kursu, dok se očekuje da će profit u ovoj godini biti niži za nekih 400 miliona dolara, iako imaju bolje rezultate od drugih i oko dva procenta rasta. Generalno se procenjuje da će tehnološke kompanije, a najveće su američke, u drugoj polovini godine hodati “uz vetar”, što će ih usporiti za dva do tri odsto. Većina će morati da primi taj udarac na sebe, tek poneko od onih koji imaju fabrike u Aziji moći će da računa na niže troškove radne snage izražene u dolarima. I onda bi se to “prebilo” sa smanjenim profitom.
Posebno je pogođena kompanija Tesla, jer je najpre istrpela štetu u svojoj novoj fabrici u Šangaju koja je bila pod ozbiljnim kovid merama, da bi njen prvi čovek Ilon Mask zakukao najpre zbog visoke inflacije u SAD, a odmah zatim, čim su banke podigle kamate i sputale inflaciju, zbog moguće deflacije. Nijedno ne valja. Kako god, Mask je zaposlenima poručio da očekuje najgora vremena i da bi Tesla morala da se oslobodi nekih deset odsto radne snage, ako misle da nastave dalje.
Inflatorna kretanja snažno su pogodila i kriptovalute, najviše bitkoin čija se vrednost prepolovila i nastavlja dalje da pada. Razloga za to je mnogo, ali je poslednjih meseci dodat i jak dolar. U nesigurnim vremenima sa visokom kamatama, dolar deluje kao mnogo bezbednije pribežište od digitalnog novca.
Postoje mišljenja da je pandemija preterano naduvala IT balon i on sada mora da pukne pod pritiscima Ukrajine, ekonomskog rata s Kinom, energetske krize itd. Ali, ima i onih koji misle da dolazi vreme da kompanije tog sektora prestanu da se ponašaju kao tinejdžeri puni para, koje ovozemaljski problemi ne dotiču previše. Digitalna revolucija traje gotovo pola veka, došlo je vreme poslovnog išijasa i povišenog holesterola. Nije baš kao da je žurka gotova, ali ne može se više direktno sa nje na posao.


Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu


Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu


Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji


Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.


Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve