img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milovan Pisarri: Kontrola nabildovane desnice

11. септембар 2022, 18:03 M.N.
Foto: Milica Vučković/Fonet
Postoji desničarska infrastruktura u Evropi: Milovan Pissari
Copied

Desničarske grupe u Srbiji nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava i kontroliše. Zbog toga apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji što se tiče Europrajda, to je propaganda zarad skretanja pažnje javnosti sa drugih bolnih tema

U Srbiji postoje desnica na vlasti i u nekim parlamentarnim strankama, ali i desnica u vanparlamentarnim grupama, poput Levijatana ili Narodne patrole koja je mnogo opasnija jer može da bude oružje u nečijim rukama, izjavio je u intervjuu FoNetu istoričar Milovan Pisarri. On smatra da su te dve desnice povezane.

„Kod desnice na vlasti postoji apsolutna identifikacija partije i države koja sve drži pod kontrolom“, ukazao je Pisarri u serijalu Kvaka 23 u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, a to znači „da vaninstitucionalna desnica ne može da bude izvan nadzora vlasti“.

Vlast kontroliše vođe desničarskih grupa

Objašnjava da desničarske grupe nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali da su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava ikontroliše.

U tom kontekstu pidseća da su u vreme vlasti demokrata, prilikom organizovanja Prajda, huligani potpuno porušili Beograd, a kada su naprednjaci došli na vlast „odjedanput nije bilo apsolutno nikakvih problema“.

Prema viđenju Pisarrija to je „jasan dokaz“ da vlast ima kontrolu nad ekstremno desničarskim i nacionalističkim pokretima, da radi sa njima šta hoće i diriguje onim što ti pokreti rade.

Na opasku da sada ta ista vlast najavljuje otkazivanje Prajda upravo zbog mogućih bezbednosnih problema, on je uzvratio da apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji i da „oni dobro znaju“ da nikakvih nemira neće biti. To je propaganda zbog drugih razloga, ali „oni znaju“ da ne mogu da otkažu Prajd, tvrdi Pisarri, koji celu priču vidi kao paravan za skretanje pažnje sa nekih drugih tema ili bolnih odluka u dijalogu Beograda i Prištine.

Desničarska infrastruktura

Upitan o opasnosti da u nekom trenutku vlast više neće moći da kontroliše desničarske grupe i pokrete koje je bildovala, on je odgovorio da je to moguće, jer su te grupe i pokreti snažno povezani sa ekstremnim nacionalističkim grupama iz inostranstva, pogotovo iz Rusije. Gradi se desničarska infrastruktura, ne samo u Srbiji, nego i Evropi i šire.

Oni mogu da destabilizuju region, a u Srbiji je desnica postala glasnija i vidljivija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pisarri to vidi kao rezultat uticaja Rusije i podseća da su i pre početka rata postojali razni kontakti srpskih nacionalista i pripadnika desničarski grupa sa srodnim ruskim organizacijama, među kojima je i Imperijalni legion, koji je na međunarodnom planu označen kao teroristička organizacija.

Sankcije Rusiji i eventualni neredi

Upitan da li vlast rizikuje nerede u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, Pisarri je odgovorio potvrdno i napomenuo da vidi kao realnu opasnost da se ekstremna desnica otrgne kontroli i javno reaguje protiv takve politike.

S druge strane, Zapad se plaši da će Srbija postati teren za rusku ekspanziju i predstavljati pretnju interesima Evrope i Amerike, ukoliko ne uvede sankcije i ne zauzme jasan stav prema Rusiji. Pritom Balkan za Zapad apsolutno nije prioritet. Jedini prioritet im je da naprave branu širenju ruskog uticaja.

Na pitanje da li je i Zapad odgovoran za jačanje desnice i antizapadnog raspoloženja u Srbiji, podržavanjem stabilokratije, umesto demokratije, i zanemarivanjem problema u regionu, on je potvrdio da je to, nažalost, imalo ogroman uticaj na sadašnju situaciju.

Uloga Crkve u jačanju desnice

Pisarri je i ulogu Crkve nazvao problematičnom, jer Crkva jeste na neki način kolevka ekstremnog nacionalizma, što smo videli devedesetih godina, ali i posle toga.

Dovoljno je da slušamo izjave povodom Prajda ili drugih sličnih manifestacija, obrazložio je Pisarri i konstatovao da desničari u Srbiji imaju utočište u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao što ga desničari u Rusiji imaju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Uloga medija u jačanju desnice

Upitan o ulozi medija u promociji i jačanju desnice, on je naglasio da su mediji deo propagande uvek kada postoji identifikacija partije i države i ocenio da u totalitarnim državama sve funkcioniše na isti način.

„Ne kažem da smo sada u totalitarnoj državi, ali se bojim da idemo ka tome“, rekao je Pisarri i objasnio da mediji, pogotovo tabloidi kao instrument propagande, samo ponavljaju ono što govori partija koja je identifikovana sa državom i nadzire i kontroliše sve segmente države i društva.

Upitan gde vidi Srbiju za pet godina, Pisarri je predvideo da u tom periodu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na sadašnju situaciju, ali je pitanje šta će tada biti sa Evropom i da li će se Srbija u međuvremenu prikloniti EU ili Ruskoj Federaciji. Na pitanje na koju bi od te dve opcije uložio novac na nekoj političkoj kladionici, on je odgovorio: „Uložio bih novac na Rusku Federaciju, ali bih želeo da izgubim“.

FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

crkva i desnica desnic europrjd desnica evroprajd desnica u Srbiji desničarska internacionala jačanje desnice ko kontroliše desnicu u srbiji kontrola desnice neofašisti neonacisti rusija i desničari u evropi spc desnica vlast kontroliše desnicu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure