
Štrajk glađu Dijane Hrke
Dijana Hrka u privatnoj bolnici primila infuziju
Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator
Foto: Promo
O Flekinoj umetnosti će se tek pisati. Njegova zaostavština je ogromna, slojevita i kompleksna, raštrkana u različitim sferama. “Propast u totalu i totalitetu. Totalitarna propast. Na sceni su Glupost, Primitivizam, Pohlepa i Laž. To su imena jahača ovdašnje apokalipse. Tradicionalni pristup: niko ništa neće da vidi, čuje i zna. Neznanje je ovde oduvek važilo kao izgovor. Kratka dijagnoza: anarhističko-komunističko-pravoslavni kameleonizam. Dobitna kombinacija – simbioza hajdučkog i podaničkog mentaliteta“, govorio je Fleka u svom audio-performansu “Radio šišmiš”
“Da li je umetnik savest društva? Da li je umetnik bolest društva? Da li je umetnik ogledalo društva? U svakom slučaju – on je tu da postavlja pitanja i sebi i okolini. Da podstiče ljude da postavljaju pitanja sami. Za iznalaženje bilo kakvog odgovora bitno je, za početak, postavljati pitanja. To je šok terapija bez anestezije: kada ljude privedeš pred ogledalo i nateraš ih da vide sve ono što su uporno odbijali da vide. Taj proces pojedinačne, pa onda i kolektivne samospoznaje nije moguće ni odlagati ni eskivirati. Ko ste, šta ste i kuda ste krenuli?”
Ove reči istrgnute iz gotovo manifestnog intervjua datog 1994. beogradskom magazinu za kulturu i umetnost “Eterna”, odzvanjaju svojom aksiomskom aktuelnošću i danas. Razgovor zabeležen u jeku ratova vođenih na teritoriji urušene Jugoslavije, uz prateći raspad civilizacijskih normi i posledični embargo u kojem se većinski preživljavalo na teritoriji Beograda, mogao se voditi bilo kad, bilo gde. Ipak, nije naodmet istaći da je ovaj iskaz iz doba naoko drugačijeg od današnjeg, objavljen u gradu okruženom sa svih strana žandarmerijskim kontrolnim punktovima i poplavom vešto rukovođenog i nadziranog kriminala koji je, ispostavilo se, sve vreme služio dvojako – za prelivanje dojučerašnjih javnih dobara u novostečeni kapital unutar vladajuće vrhuške i kao efikasan metod zastrašivanja stanovništva. Ali ovo je, navodno (kako to najčešće biva), priča o nečem drugom.
Umetnik o kojem je ovde reč svet je ugledao 1954. u Šapcu, evidentiran u matičnoj knjizi rođenih kao Miomir Grujić…
Pročitajte ceo tekst Uroša Đurića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 25. avgusta 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova

U novom broju „Vremena“ o studentskom pokretu, studentskoj listi i tome zašto ona ne treba da se objavi razgovarali smo sa izdavačem, književnim kritičarom i pesnikom Gojkom Božovićem

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako

Milomir Jaćimović i njegov sin već treći dan štrajkuju glađu u Novom Sadu nakon što su im vlasti oduzele autobuse, ugrožavajući njihovu egzistenciju, dok im građani pružaju podršku ispred Banovine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve