img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Duma i Evropski sud za ljudska prava: Svako ide svojim putem

08. jun 2022, 08:17 S.P
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Copied

Za vlasti u Moskvi presude Evropskog suda za ljudska prava više neće biti obavezujuće. Iako slučaj opozicionog lidera Alekseja Navaljnog pokazuje da Kremlj za presude suda u Strazburu nije mario ni ranije, državna Duma je usvajanjem novih zakona i formalno raskrstila sa evropskom međunarodnom instancom koja obavezuje na poštovanje ljudskih prava

Ruska Duma izglasala je u utorak dva zakona kojim Moskva definitivno raskida sa obavezama prema Savetu Evrope, iz kog je izbačena 15. marta zbog agresije na Ukrajinu. Radi se o pravnim aktima koji omogućavaju vlastima u Rusiji da sve presude Evropskog suda za ljudska prava donete posle 15. marta ne sprovedu.

To znači da Evropski sud za ljudska prava u Rusiji više neće biti osnov za reviziju presuda ruskih sudova. Kako je rečeno u Moskvi, taj sud je postao „instrument političke borbe u rukama zapadnih političara“ protiv Rusije.

Kako se navodi u saopštenju državne Dume, sva ranija plaćanja kompenzacija po odlukama Evropskog suda za ljudska prava biće isplaćivana u rubljama i na račune u ruskim bankama.

Evropski sud za ljudska prava uveden je u strukturu Saveta Evrope (SE), najveće organizacije na kontinentu za poštovanje ljudska prava, kao organ koji nadzire poštovanje osnovnih ljudskih prava pobrojanih u Evropskoj Konvenciji za zaštitu prava i osnovnih sloboda. Po svojoj prirodi ovaj sud, sa sedištem u Strazburu, ne predstavlja instancu iznad nacionalnih sudova, već se pred njim pokreću postupci tek onda kada su iscrpljena sva pravna sredstva u nekoj državi članici SE.

Sud koji čini podjednak broj sudija iz svih država Saveta Evrope ima nadležnost da utvrdi da li je u nekom konkretnom slučaju došlo do povrede nekog od ljudskih prava. Po odluci Suda, države članice dužne su da obeštećenima nadoknade štetu koju je propisao Sud.

Rusija je i pre agresije na Ukrajinu imala kompleksne odnose sa ovim sudom. Zbog sistematskog kršenja ljudskih prava, najveći broj slučajeva pred sudom u Strazburu bio je iz Rusije. Godinama su svoja prava baš pred ovim sudom tražili oteti i diskriminisani Čečeni jer za njihova prava Rusija nije marila.

Slučaj Navaljni

Tenzije su bile na vrhuncu u slučaju opozicionog lidera Alekseja Navaljnog kada je Moksva odbijala da ga pusti na slobodu i pored toga što je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da postoji rizik po život i zdravlje Navaljnog.

Još 2017. godine u Strazburu je zaključeno da je postupak protiv Alekseja Navaljnog i njegovog brata Olega, koji su u Rusiji bili optuženi da su prevarili rusku podružnicu francuske kozmetičke kompanije, bio nepravedan. Nakon što se Navaljni posle lečenja u Nemačkoj zbog trovanja novičokom, za šta se na Zapadu smatra odgovornim Kremlj, vratio u Rusiju ponovo je uhapšen i osuđen na skoro tri godine zatvora „jer se nije na vreme javio nadležnom sudu“.  Tada je od Kremlja zatraženo da se Navaljni odmah pusti na slobodu.

Uprkos pritisicma Moskva je poručivala da zahtev Evropskog suda za ljudska prava ne može biti ispunjen, a ruske vlasti pozivale su se na izmene Ustava iz 2020. godine kojima nacionalni zakon u Rusiji ima prednost nad međunarodnim pravom i međunarodnim sudovima. Tada se nije isključivala mogućnost da Savet Evrope uvede strožije sankcije ruskim vlastima, a spominjalo se i izbacivanje iz SE kao poslednji korak.

Rusija je na kraju, i pored sistematskih kršenja ljudskih prava godinama unazad, iz Saveta Evrope izbačena zbog agresije na Ukrajinu.

FoNet/DW 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksej Navaljni Evropski sud za ljudska prava Moskva Strazbur Ruska Duma ljudska prava Savet Evrope Eusije Sud u Strazburu Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Policija

Iz novog broja

14.januar 2026. N.S.

Petrović: Vojsku i policiju vode superlojalisti

Vlasti Aleksandra Vučića udaraju u vojne bubnjeve i bistre geopolitiku jer nemaju više ništa drugo, kaže Predrag Petrović za „Vreme“

Policijska sirena i svetlo

Hronika

14.januar 2026. K. S.

RTS: Šumokradice sa Kosova pucale na policiju kod Kuršumlije

Šumokradice sa Kosova pucale su kod Kuršumlije na policiju i vozača mašine za čišćenje snega, javlja RTS

Predsednički nastupi

14.januar 2026. A.I.

Vučić o grudvanju Bekute: Divljaci bi silovali žene da dođu na vlast

Predsednika Srbije probudilo je u Abu Dabiju da ga obavesti da su „divljaci“ u Čačku “ledenicama” napali Anu Bekutu. Za njega to je dokaz da bi blokaderi silovali žene da dođu na vlast. Očekuje da policija do večeras uhapsi huligane

Aleksandar Vučić u Briselu pred kojim stoji gomila mikrofona

Srbija i EU

13.januar 2026. A.I.

Vučić o evroposlanicima: Od „evropskog šljama“ do „mrzitelja Srbije“

Aleksandar Vučiće je članovima Misije Evropskog parlamenta poručio da ih niko nije zvao i da nisu dobrodošli jer da su "mrzitelji Srbije"

Čovek na protestu s transparentom

Studenti u blokadi

13.januar 2026. K. S.

Ponuda za promene: Da li će studenti u Novom Sadu predstaviti izborni program?

Studentski pokret bi, piše „Danas”, 17. januara u Novom Sadu trebalo da predstavi suštinu svog izbornog programa. Studenti to, međutim, do sada nisu zvanično potvrdili. Šta se do sada zna?

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure