img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Banatski Makondo

26. januar 2022, 19:15 Marija Nenezić
Mokrinske hronikeGORE
Copied

Srđan V. Tešin: Mokrinske hronike; Arhipelag, Beograd 2021.

Mokrinske hronike
…

“I kada bi spoljni svet nestao, jedan deo nas bio bi sposoban da ga ponovo sastavi… jer sve što postoji u prirodi, prethodno je sazdano u nama”. Ovo Heseovo poverenje u subjektivni doživljaj nad objektivnom činjenicom postojanja, i primat unutarnjeg nad spoljašnjim, u procesu kreativnog umetničkog postupka nesumnjivo ima suštinski značaj. Pod uslovom da umetnost razumemo kao kreativnu, ličnu intervenciju u izvanlični prostor odnosa pojedinačnog i opšteg. Iz tog sudara nastaju svetovi, množina fiktivnih, interpretativnih mogućnosti “objektivnih” činjenica života. Fikcionalna književnost jedna je od tih mogućnosti. Kada jedan roman, poput Mokrinskih hronika Srđana Tešina, svojim naslovom upućuje na sve samo ne na fikciju i maštom opredmećenu stvarnost, možemo očekivati upravo to, hronološko beleženje događaja, što čini suštinu hronike kao literarne vrste. I zaista, Tešin piše o literarno sveprisutnoj temi odrastanja, na prvi pogled u ključu žanra hronike. Linearno, po redovnom “redu vožnje”, od dečačkih, preko mladalačkih, do zrelih dana odraslog čoveka koji je u ovom slučaju i autor, hroničar događaja propuštenih kroz, i u tome je caka, sećanje. I na tom mestu već, nastaje zaplet na kojem počiva i vrednosni značaj Tešinovog kratkog romana. “Ne nastaju li ove hronike”, piše autor, “namernim iskrivljavanjem, prenaglašavanjem, i mistificiranjem istorije mog privatnog života?” Iskrivljavanje, prenaglašavanje i mistificiranje, kao svojstvo maštom posredovane stvarnosti, zapravo fikcionalizuje opisano. A opisano u ovoj kratkoj proznoj formi, jer je Tešin celokupnim svojim literarnim opusom do sada, potvrdio majstorstvo u mini formatu, pripada toj “istoriji privatnog života”. Uža porodica, baba, deda, otac, brat te prijatelji iz mladosti i poznanici i ono najvažnije, događaji kao kontekst oblikovanja junaka. Takođe i centralni topos, Mokrin. U linearnom poretku, dakle hronološki, Tešin polazi od konkretnih ljudi i konkretnih vremenskih koordinata. I čini to na prvi pogled direktno i neposredno, stilski svedeno, na momente redukovano do granice govora svakodnevnog života, “stvarnosno” upečatljivo što skoro ukida distancu između pripovedača, ispripovedanog i čitaoca i postavlja sve u okvir realnog vremena. Pred čitaocem se odmotava vremensko klupko detinjstva, dečaštva i mladosti. Prvi susret sa svetom odraslih opterećenim nasiljem, slika dede koji usred idilične kućne atmosfere postaje nasilan, ili indirektne slike, posredstvom babinih priča o vlastitom životu, Drugom svetskom ratu ili bajkovitim bićima koja dečaka plaše. Izlazak iz detinjeg doba širi opseg pripovednog delovanja te se u taj hronološki niz dalje upisuju rođaci, bratovljevi drugari i čitava galerija likova neobičnih sudbina. Te ljude i situacije u kojima se nalaze, Tešin postavlja često u jednu parodijsku, grotesknu ravan uz minimum deskripcije, samo posredstvom slike, bez komentara kojima bi opteretio pripovedanje, uz humor koji često sliku poentira i predstavljene situacije kondenzuje u višeznačni doživljaj. U tom hronološkom nizu predstavljenih slika/situacija razvija se i suočavanje junaka sa smrću, sa onim senovitim oblicima odnosa među ljudima, sa prijateljstvima i prvim ljubavima, sa ambicijom za sopstvenim stvaralačkim putem kroz slušanje muzike ili stvaranje vlastitog benda. Put kojim se kreće Tešinov junak prav je u toj hronološkoj linearnosti; na značenjskom planu predstavljene slike, međutim, vibrira mnoštvo asocijacija, nagoveštaj skrivenog smisla iza, samo naizgled, otkrivene perspektive. “Iskrivljuje”, “prenaglašava” i “mistifikuje” Tešin ne samo pojedince i pojedinačne događaje, već i kolektiv, ideju Mokrina, osvetljavajući crnohumornim svetlom i parodirajući ono “kolektivno svesno” nagoveštava nesvesno koje tim svesnim vlada. Hronika i autor žanra hronike u odnosu na događaj koji “beleži” sličan je novinaru i njegovom odnosu prema informaciji. Ona je činjenica, a interpretacija te činjenice je slobodna i nagoveštava komentar. Kada “hroničar”, polazeći od konkretnog događaja koji ne sme zanemariti, slobodno taj događaj interpretira, počinje polje literarne kreacije. Tešin je naslovom ukazao na jedan stvaralački princip, postupkom pisanja Mokrinskih hronika njegovo je stilsko i idejno značenje proširio. Stilska redukcija, onako kako je Tešin sprovodi, ne redukuje značenje iskazanog. Naprotiv, proširuje ga. Ritam pripovedanja koji takva stilizacija postiže, opisano čini dinamičnim, a “prenaglašavanje” i “mistificiranje” fikcionalizuje celokupni narativ i svet koji nam predstavlja jedan junak kao svoj, postaje i naš svet. Njegova intima ima odjek u našoj, a opisano vreme i prostor, konkretno Mokrin koji je tim vremenom opasan, postaju šira, sveobuhvatna perspektiva. Na mestu na kojem nastaje ta prostorno vremenska sveobuhvatnost, počinje roman. Začudne u svojoj prividnoj realističnosti, Tešinove Mokrinske hronike, poput Markesovog Makonda, junake oneobičavaju a Banat uzdižu do mitskih dimenzija. Kako, međutim, u svakom procesu mistifikacije leži klica njegovog poništenja, kao što je početak života istovremeno i startna pozicija procesa njegovog gašenja, u Tešinovim hronikama imamo naizmeničnu igru kada literarnim sredstvima izgrađen mit istim tim sredstvima biva razgrađen. I ta dinamika dodatno usložnjava na prvi pogled jedan jednostavan, nepretenciozan i kratak roman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival u Nišu

29.avgust 2026. S. Ć.

Iako bez struje, Niški filmski festival počeće po planu

Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija

Festival

29.avgust 2026. S. Ć.

Festival u Herceg Novom završen kako je i počeo: sa Draganom Mićanovićem i Srbijom

Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori

Slučaj Generalštab

28.avgust 2026. S. Ć.

Estela Radonjić Živkov: Potrebno je da budem uhapšena kako ne bih svedočila protiv Selakovića

Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića

Crna Gora

28.avgust 2026. Sonja Ćirić

Kako je politika potisnula film sa Festivala u Herceg Novom

Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Herceg Novom kao da nije bilo filmova – govorilo se samo o novom dokazu uticaja srpske vlasti na Crnu Goru

Filmski festival u Nišu koji organizuje vlast

Festival u Nišu

28.avgust 2026. S. Ć.

Gledalište Niške tvrđave je opet prazno

Dok organizatori Međunarodnog filmskog festivala u Nišu tvrde da su njihovi programi izuzetno dobro posećeni, snimak sa drona pokazuje da to nije tačno

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure