img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

17. april 2002, 15:45 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Karakas: Odlazak i povratak

Munjevit povratak svrgnutog predsednika Venecuele Huga Čaveza, koji se nakon samo dva dana puča trijumfalno vratio na vlast, samo je još više produbio klasne i političke podele u zemlji. Dok je iscrpljeni, ali presrećni Čavez pozdravljao oduševljenu masu svojih pristalica, među kojima je ponajviše siromašnih radnika i nižih državnih činovnika, koji su i oslobodili svog ljubimca iz vojnog pritvora i vratili ga na vlast, studenti, lekari i biznismeni koji žive u istočnom delu prestonice ostali su u svojim kućama da oplakuju propuštenu priliku da Venecuela zaustavi srljanje u ekonomsku propast. Iako je populistički predsednik, opijen narodnim oduševljenjem, obećao da neće biti „lova na veštice“ i pozvao na nacionalno pomirenje, u pritvoru se i dalje nalaze predsednik nakratko uspostavljene prelazne vlade Pedro Karmona Estanga i nekoliko njegovih bliskih saradnika, kao i Efrain Vaskez Velasko, koji je bio na čelu armije koja je i otkazala poslušnost Čavezu. Nezadovoljstvo vladavinom Čaveza, pukovnikom koji je i sam pokušao pučem da dođe na vlast još 1992. godine, taložilo se poslednjih šest meseci da bi kulminiralo masovnim demonstracijama protekle nedelje, u kojima je u sukobu s vojskom život izgubilo 12 osoba. Međutim, vojni vrh, nekada saveznik venecuelskog predsednika, okrenuo mu je leđa i na vlast je došla nova vlada, sastavljena mahom od biznismena i ekonomskih eksperata. Uprkos tome što je jedan od najvećih izvoznika nafte u svetu, vlada predsednika Čaveza vodi zemlju u ekonomsku propast od 1998, kada je Čavez došao na vlast. Čavez je zarad kupovine socijalnog mira i podrške među najsiromašnijim delom populacije, tradicionalno nenaklonjenim reformama, sproveo niz ekonomskih mera koje u zemlji uspostavljaju komandnu ekonomiju, uključujući i agrarnu reformu, a zbog svojih dobrih odnosa s kubanskim predsednikom Fidelom Kastrom i gerilskim pobunjenicima u Kolumbiji, Venecuela je zbog Čaveza izgubla naklonost američke administracije. S druge strane, većina američkih partnera na kontinentu pozdravila je povratak Čaveza na vlast.

Njujork: Nova stranica istorije

„Ostvario se davnašnji san“, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan nakon što je 11. aprila u Njujorku, sedištu svetske organizacije, zvanično obrazovan Međunarodni krivični sud. San o osnivanju Međunarodnog suda star je više od pola veka, praktično onoliko dugo koliko je stara i sama svetska organizacija. Ideja o Sudu rodila se nakon suđenja nacističkim ratnim zločincima u Nirnbergu, ali je ležala u zapećku sve do konferencije u Rimu 1998. godine, kada su države članice pozvane da potpišu i potom ratifikuju sporazum o osnivanju Suda. Iako se očekivalo da će proći čak osam godina pre nego što najmanje 60 država članica UN-a ratifikuje sporazum, Hans Korel, švedski sudija i jedan od glavnih pravnika pri UN, primio je 11. aprila potvrde o ratifikaciji iz još deset zemalja, čime se broj država osnivača Suda popeo na 66. „Čovečanstvo je okrenulo novu stranicu istorije“, izjavio je tim povodom sudija Korel.

Slavlje u Njujorku zbog velikog dana za međunarodno javno pravo bilo bi veće da se među osnivačima nalaze i SAD, čija je politička i materijalna podrška ad hok tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu bila odlučujuća u vreme kada su ovi sudovi osnivani. Klintonova administracija potpisala je sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, iako bez namere da ga ratifikuje. Čim je postao predsednik, Džordž Buš je objavio da će povući potpis, što se nije desilo u 200 godina američke istorije. Povrh toga, Kongres je već usvojio zakon kojim se američkim zvaničnicima na svim nivoima striktno zabranjuje da sarađuju s Međunarodnim sudom. Jedini način da se SAD privole na ratifikaciju bio je da se u statutu Suda eskplicitno odredi da su američki građani izuzeti od jurisdikcije ove međunarodne institucije, što je za UN bilo neprihvatljivo. Mnogi američki analitičari i stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da su strahovi SAD od Međunarodnog suda, čak i nakon 11. septembra, potpuno neosnovani jer su šanse da neki američki građanin bude interesantan Sudu ionako veoma male. Sud će zvanično biti uspostavljen u Hagu 1. jula i neće se baviti genocidom, ratnim zločinima i zločinima protiv čovečnosti koji su počinjeni pre ovog datuma. Takođe, sud će moći da se bavi samo onim zločinima koji su se desili na teritoriji neke zemlje osnivača ili ih je počinio građanin jedne od ovih zemalja, i to samo onda kada domaći sudovi nisu u stanju da vode proces protiv počinilaca. Za razliku od Međunarodnog suda pravde, čije je sedište takođe u Hagu a koji presuđuje u sporovima između država, Međnarodni krivični tribunal utvrđivaće pojedinačnu odgovornost.

Džafna: Tigrovi mirotvorci

Nakon 12 godina od kada se nalazi na čelu Tigrova, Velupilai Prabhakaran, koji uživa bezrezervnu podršku pripadnika tamilskih Tigrova (LTTE) i koji je poznat po svojoj surovosti, prvi put je izašao iz skrovišta i održao konferenciju za novinare sa do sada nečuvenom porukom mira. Prvi put bez svoje prepoznatljive tamilske maskirne uniforme, Prabhakaran je izložio svoj plan o mirovnom sporazumu i predlog za prekid neprijateljstava. Nekoliko dana pre toga, prvi put nakon 12 godina otvoren je put koji od prestonice Kolomba vodi do Džafne na severu zemlje, grada koji Tamili smatraju svojim kulturnim i istorijskim centrom. Prabhakaran, koji je do 11. septembra prošle godine uživao reputaciju najzloglasnijeg svetskog teroriste, najavio je na konferenciji za štampu da će dozvoliti da u oblastima pod kontrolom Tigrova deluju i druge političke partije, a čak se izvinio muslimanskom stanovništvu koje je proterao iz Džafne 1990. Reputaciju nemilosrdnog militantnog vođe i teroriste, Prabhakaran je stekao najviše zbog uspeha terorističkih operacija koje je naredio i zbog fanatizma koji je uspeo da pobudi kod svojih sledbenika: njegovi Tigrovi, između ostalog, odgovorni su za ubistva bivšeg predsednika Srilanke i bivšeg premijera Indije, a zamalo im je pošlo za rukom da ubiju sadašnjeg predsednika zemlje. Ubili su gotovo sve umerene tamilske političare koji su zagovarali suživot sa budističkom većinom. Pripadnice tamilskih Tigrova prve su osmislile i usavršile samoubilačke napade. Tamilski Tigrovi uspeli su za dve decenije borbe protiv vlasti u Kolombu da podele Srilanku, a za sebe traže teritorije duž obalskog pojasa na severoistoku zemlje, gde tamilsko stanovništvo čija je veroispovest hinduistička čini većinu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure