
Pretplata
Veliki novogodišnji popust: Poklonite „Vreme“ sebi ili drugima
Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate
Dafina Milanović se našla iza brave – na nevolju naših sudskih organa i Dafininih političkih mentora. Naime, kako tvrdi njen nekadašnji kolega u istom poslu Jezdimir Vasiljević ("Nacional", 21-22. decembra), ceo sudski postupak koji je pokrenut u Beogradu protiv Dafine Milanović samo je "najobičnije zamajavanje naroda"

Iako je domaća publika poslednjih meseci gotovo ravnodušno pratila sporadične vesti o toku istrage koju je letos, nakon devet godina od sloma „piramidalne“ Dafiment banke, protiv njene vlasnice Dafine Milanović pokrenulo Okružno javno tužilaštvo u Beogradu (na predlog Prvog odeljenja SUP Beograd), valjda pod utiskom da se do nekadašnje „srpske bankarske majke“ ne može stići, pošto je još krajem 1999. godine puštena da se skloni u Nemačku – prošle sedmice se, na opšte iznenađenje, ipak nešto konkretno dogodilo. To jest, žena koja je ostala „dužna“ svojim štedišama u Srbiji (ima ih oko 150.000) preko 220 miliona dolara našla se u zatvoru u Cvjabrikenu.
Ovo privođenje, međutim, još nije sasvim rasvetljeno sa pravne strane jer (u trenutku kada ovaj tekst ide u štampu) nema nedvosmislene potvrde da je Dafina Milanović doista uhapšena na osnovu raspisane poternice preko Interpola ili se ona tamo našla (po nečijem savetu) kao lice koje je zatražilo politički azil, a po formuli „ugrožavanja ljudskih prava“. Istina, prema izjavi Nebojše Šarkića, pomoćnika saveznog ministra pravde („Glas javnosti“ od 22. decembra), moglo bi se razumeti da će jugoslovenske vlasti zatražiti izručenje Dafine Milanović Jugoslaviji. Ali, iz te se izjave, kao i iz izjava advokata okrivljene Branimira Gugla i istražnog sudije Branislava Todića ne može jasno zaključiti da li je protiv Dafine Milanović doista raspisana poternica i kako je ona eventualno obrazložena (predstavnik jugoslovenske ambasade u Berlinu izjavio je Tanjugu da ne zna da je Dafina uhapšena ni da li je nemačkim vlastima upućen zahtev za izručenje – a izgleda da ne zna ni da li je za njom raspisana poternica). Izvesna (pravna ili informativna) konfuzija oko tog hapšenja navodi na pomisao da su oni „visoki krugovi“ i iz nekadašnje i iz sadašnje vlasti, koji su gotovo čitavu deceniju sprečavali obelodanjivanje čitave afere oko nastanka, slave i propasti Dafiment banke, pomalo „zatečeni“ vešću iz Nemačke – jer im u suštini ne odgovara izoštravanje tačne slike o svim „korisnicima“ Dafininih depozita.
Zvuči pomalo komično da je tek 30. juna ove godine (kada je pokrenuta oficijelna istraga) neko iz policije i tužilaštva shvatio da je Dafina Milanović iz trezora svoje banke još pre deset godina „na papirić“ neovlašćeno uzela oko deset miliona eura i tako izvršila „zloupotrebu službenog položaja“ (dok je za nekoliko godina svoga delovanja ova banka „obrnula“ više od milijardu eura) – a u međuvremenu je njeno poslovanje pregledala toliko kvalifikovana konsultantska i revizorska kuća kakva je Delojt i Tuš u Beogradu (još pre devet godina); zatim je njeno poslovanje mesecima istraživala nekadašnja savezna skupština SRJ pred specijalnim anketnim odborom (još pre sedam godina); da bi je potom Služba državne bezbednosti nadzirala opet nekoliko godina (zatim joj vratila pasoš pre tri godine); prošle godine o poslovima Dafiment banke – mešovite banke poseban izveštaj sastavila je Narodna banka Jugoslavije. Zašto i posle svih tih kontrola, revizija, ispitivanja, istraživanja i izveštaja niko iz „sudskog sistema“ nije bio ništa pokrenuo u ovoj stvari teško je objasniti.
Pošto je i ovaj prvi zvanični potez policije i tužilaštva letos „koincidirao“ sa pripremom i usvajanjem saveznog zakona o regulisanju javnog duga po osnovu stare devizne štednje, zakona koji je legalizovao pravo i Dafininih štediša na povraćaj propalih deviznih depozita, pokretanje istrage protiv Dafine Milanović izgledalo je gotovo kao iznuđen manevar – da se spreči pitanje zašto svi poreski obveznici treba da prime teret Dafininog duga, osim nje same koja je iz Nemačke preko novina poručivala da je na putu za Švajcarsku gde treba da podigne novac s kojim će navodno vratiti sve dugove svoje banke. (Prenošenje takvih vesti iritira milione građana, pa bi o tome morali da povedu računa sastavljači novog zakona o informisanju i novog novinarskg kodeksa časti.) No, pošto su shvatanja pravne države nešto drugačija u Nemačkoj, u odnosu na poznatu Batićevu aktivnost za utvrđivanje pravne države Srbije preko reformi pravosudnog sistema, Dafina Milanović se našla iza brave – na nevolju naših sudskih organa i Dafininih političkih mentora. Naime, kako tvrdi njen nekadašnji kolega u istom poslu Jezdimir Vasiljević („Nacional“, 21-22. decembra), ceo sudski postupak koji je pokrenut u Beogradu protiv Dafine Milanović samo je „najobičnije zamajavanje naroda da bi se prikrili pravi lopovi koji su opljačkali narodne pare“. Čuveni gazda Jezda, protiv koga se ovde vodi postupak po sličnoj stvari, a koji je nedavno pušten da se brani sa slobode, smatra da će i Dafina ići istim putem kao i on – nekoliko meseci će odsedeti u zatvoru, platiće kauciju, pa će se braniti sa slobode, što može, dodajmo, s obzirom na dosadašnje iskustvo, da potraje „odavde do večnosti“.

Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate

Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković

Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada

Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo

Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve