img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pavel Nedved, najbolji fudbaler Evrope 2003

Nova „češka lokomotiva“

30. decembar 2003, 02:15 Vladimir Stanković
Copied

U godini bez velikih takmičenja i bez velikih pojedinačnih podviga, Čeh u dresu Juventusa bio je sve vreme jednako dobar i zaslužio laskavu titulu, 41 godinu posle zemljaka Josefa Masopusta

Ovogodišnji izbor najboljeg fudbalera Evrope u tradicionalnoj anketi pariskog nedeljnika „Frans fudbal“, u kojoj glasaju svi njegovi dopisnici iz svih zemalja (52) učlanjenih u UEFA, spada u kategoriju onih kojima se u principu ne može ništa prigovoriti, mada će kod nekih ostati i mala sumnja da li je izabran baš najbolji. Međutim, činjenica da je Čeh u dresu Juventusa Pavel Nedved sakupio 190 poena (svaki učesnik glasanja pravi svoju listu od pet najboljih sa šire liste od 50 ranije izabranih kandidata), 52 više od drugoplasiranog Francuza iz Arsenala Tjerija Anrija i 57 od kapitena Milana Paola Maldinija, daje dovoljan legitimitet izboru. Svojom regularnošću, Nedved je odlično iskoristio godinu bez velikih međunarodnih takmičenja koja u prvi plan obično izbace neku zvezdu iz fudbalski moćnijih zemalja nego što je Češka. Lista igrača koje je Nedved ostavio iza sebe je impresivna. Uz već pomenute Anrija i Maldinija, iza su ostali Ševčenko (67 poena), Zidan (64), Van Nistelroj (61), Raul (32), Roberto Karlos (27), Bufon (19), Bekam (17), Ronaldo (11)…

Skromni Čeh za sebe kaže da „nije zvezda poput Figa, Zidana i Ronalda“, da je igrač „drugačijih karakteristika“ i da „sve duguje radu“. Primajući trofej, galantno je rekao da bi ga najradije podelio sa svojim drugovima iz Juventusa. Kaže da je za njegovu zemlju važno koliko i za njega lično što je izabran za najboljeg igrača Evrope jer je dosad samo jedan češki fudbaler, Jozef Masopust, davne 1962, poneo tu titulu. Bila je to godina Mundijala u Čileu na kome je ondašnja Čehoslovačka bila finalist (u polufinalu je eliminisala Jugoslaviju sa 3–1).

Po svojim trkačkim karakteristikama, mogao bi se uporediti sa slavnim zemljakom Emilom Zatopekom, čuvenim dugoprugašem koji je bio nepobediv na 5 i 10 km i u maratonu u godinama iza Drugog svetskog rata. Bio je poznat kao „češka lokomotiva“ jer je trčao u jedinstvenom ritmu od početka do kraja i tempom slamao protivnike. Nedved, osim što mnogo trči, mnogo i zna. Oseća fudbal, podjednako zna da postigne gol i asistira, nesebičan je u asistencijama, ukratko – igrač koga bi poželeo svaki tim. Miljenik je italijanske štampe koja ga je proglasila glavnim kandidatom za Zlatnu loptu još pre dva meseca i na neki način, kreirajući javno mnjenje, isforsirala njegov izbor. Italijanski novinar Bruno Bernardi objavio je ovih dana njegovu biografiju pod naslovom „Pavel Nedved, lav iz Praga“.

Nedved je rođen u Hebu 30. avgusta 1972. Stigao je da bude šampion Čehoslovačke 91/92. sa Duklom iz Praga pre razdvajanja zemlje, posle je osvojio još dve titule sa Spartom u kojoj je igrao od 1992. do 1996. Tada odlazi u Lacio gde počinje njegova italijanska avantura. U Rimu provodi pet sezona tokom kojih je s Laciom osvojio jednu Ligu, jedan Super-kup Evrope, jedan Kup kupova i dva Kupa Italije. U leto 2001. prelazi u Juventus gde daje manje golova nego u Laciju, ali igra jednako uspešno. Došao je s nezahvalnim zadatkom da popuni prazninu nastalu odlaskom Zinedina Zidana u Real Madrid, ali je postigao nemoguće: da publika Juventusa zaboravi genijalnog Zizua. S torionskom „starom damom“ osvojio je dve titule prvaka i dva italijanska Super-kupa. U maju je propustio finale Lige šampiona protiv Milana u Mančesteru jer je u polufinalu protiv Real Madrida osam minuta pre kraja dobio drugi žuti karton i to u času kada je njegov tim već imao osigurano učešće u finalu… I taj podatak govori o njegovom karakteru. Ima ugovor do 2006. Voli tenis i hokej na ledu, oženjen je, ima dvoje dece, Pavela i Ivanu.

Novi Nedvedov izazov je Ervropsko prvenstvo u Portugalu. Reprezentacija njegove zemlje, s njim na čelu, ne zna za poraz u 19 poslednjih utakmica i u Portugal stiže kao jedan od favorita.

Osma titula Juventusa

Izbor Pavela Nedveda učvrstio je Juventus na čelu liste klubova koji su dali najviše najboljih igrača Evrope. Čeh je 6. igrač „stare dame“ sa ovim trofejom, ali je ukupno osmo priznanje Juventusu jer je Platini tri puta bio najbolji. Pre njega pobeđivali su Platini (3 puta), Sivori, Paolo Roši, Roberto Bađo, Zidan i Nedved.


Zanimljivosti

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rossi, R. Baggio, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 6: Van Basten 3, Rivera, Gullit, Wea), pa Barca (Kruyff 2, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid 4 Real (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) po 5, pa 4 Bayern: Beckenbauer 2, Rummenige 2) y Manchester United sa 3: Law, B.Chalton, Best

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muller, Beckenbauer 2, Rummenige 2, Mathaus, sammer), Holandija 7 (Cruyff 3, Gullit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papin, Zidane), Engleska 5 (Matthews, B. Charlton, Keegan 2, Owen), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rossi, R. Baggio), 3 Španija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jasin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka 1 (Masopust), Škotska 1 (Law), Mađarska 1 (Albert), Severna Irska 1(Best), Danska (Simonsen) 1, Bugarska 1 (Stoičkov), Liberija 1 (WEA), Češka 1 (Nedved)

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jasin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kahn (treći 2001)

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure