
Peta gimazija
Ako hoćeš novogodišnji vaučer od države – moraš da daš JMBG roditelja
Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja
Mogu naravno i virtuelne revolucije da proizvode svoje prvoborce i danas ih ima koliko god hoćete na javnoj sceni, ali istorijska je istina da je u Srbiji arhitekta reformi Zoran Đinđić posle jednog strašnog razdoblja ipak spoznao gde je Srbija i da je upravo takav čovek ubijen
Da bi se moglo oceniti šta je Slobodna Evropa značila za Srbiju u poslednjoj deceniji XX veka, treba se podsetiti šta je Srbija bila u tom istom periodu. Posle antibirokratske revolucije kojom su, u stvari, odbačene reforme pred kojima je stajala čitava Jugoslavija pa i Istočna Evropa, ušlo se u rat koji je rezultirao krvavim, a kakvim bi drugim i moglo, raspadom jugoslovenske države. Ovaj negativni odgovor na veliki istorijski izazov pratile su izrazito teške manifestacije u jugoslovenskoj državi, posebno u Srbiji. Međunarodna izolacija, visoka inflacija, slom svih vrednosti i naročito kriminalizacija društva i ogromne razmere počinjenih zločina. Slobodna Evropa je svedočila o svemu tome, ali je i davala mogućnost drugoj Srbiji, onoj koja je dešifrovala događaje i pružala njihovim nosiocima otpor i postavljala granicu, onoj koju je Radomir Konstantinović označio rečima „druga Srbija počinje tamo gde prestaje zločin“. Vrednost tog otpora ne mogu da ponište velike taštine sadašnjih političkih aktera u Srbiji. Oni samo povećavaju konfuziju i u izvesnoj meri, neki svesno a neki i nesvesno, pružaju dokaz da se ta alternativa u Srbiji još nije iskristalisala. Nije problem konzervativne desnice koja manifestuje veliku zaostalost i mnogo ljudi koji su se tokom rata našli na socijalnoj margini, mnogo je veći problem tradicionalnog otpora reformama i nesposobnost demokratskih snaga da osim opštih orijentacija na slobodno tržište, prilično neodređeno shvatanje demokratije i slobode, daju neki prepoznatljiv program koji bi ovde ljudima otvorio perspektivu i na neki način mobilisao njihove prilično smanjene potencijale i u svim ovim godinama veoma istrošene energije. Zbog toga je još uvek potrebna Slobodna Evropa. Mogu naravno i virtuelne revolucije da proizvode svoje prvoborce i danas ih ima koliko god hoćete na javnoj sceni, ali istorijska je istina da je u Srbiji arhitekta reformi Zoran Đinđić posle jednog strašnog razdoblja ipak spoznao gde je Srbija i da je upravo takav čovek ubijen. Sve dok ne bude jasno da je Zoran Đinđić pao kao žrtva snaga duboke rearhaizacije Srbije neće se ona naći na putu ozdravljenja, bez obzira šta joj njeni brojni pretendenti na vlast obećavaju. Nju je pritislo jedno svirepo ubistvo na početku XX veka i ona je bila u znaku te traume tokom čitavog tog veka, ma koliko to izgledalo potpuno zaboravljeno. Mislim da će je ubistvo koje se desilo i na kraju XX veka veoma pritiskati, jer istorija kažnjava banalizaciju političkih ubistava a političko ubistvo Zorana Đinđića je centralna tema i središnja tačka naših neuspešnih reformi do dana današnjeg.

Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja

Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao

Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba

U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve