img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Euro 2004

Debakl Španaca i Italijana

23. jun 2004, 17:40 Vladimir Stanković
Copied

Tekući evropski šampionat potvrđuje da se do rezultata dolazi na različite načine: pravim izborom selektora (Englezi, Portugalci), stvaranjem tima (Česi, Šveđani) ili eksploatacijom starih vrednosti (Francuzi), mada su, kao i uvek, za velike rezultate ipak najvažniji i veliki igrači

Gledam i gotovo ne verujem: Englezi realizuju sedam ili osam dodavanja „do noge“, nisko po travi, do dobro postavljenog igrača. Fudbal snage, tempa i maksimalne borbenosti zamenili su, ili su na putu da zamene, za fudbal koji njihove tradicionalne (i dobre) karakteristike oplemenjuje onim što se zove „igra“. Englezi, bar na ovom šampionatu, posle jedno 140 godina otkad su izmislili „najlepšu sporednu stvar na svetu“, umesto da „rade fudbal“ počinju da „igraju fudbal“. Dokle će ih to dovesti i da li će biti dovoljno da svojoj skromnoj listi međunarodnih uspeha na kojoj je samo titular svetskog prvaka iz 1966. dodaju bar neko polufinale ili finale, videćemo do kraja, ali i ove prve tri utakmice bile su dovoljne da vidimo neke nove Engleze i to je nesumnjivo veliki dobitak za fudbal. Transformacija se duguje jednom čoveku, Šveđaninu Svenu Goranu Eriksonu, koji je posle sjajnih rezultata sa klubovima u svojoj zemlji, zatim u Portugalu i (naročito) Italiji seo na klupu Engleza koji su (najzad) shvatili u čemu je njihov problem: svi klubovi igraju isto jer svi (engleski) treneri misle isto. Neće biti slučajno da ligom dominira Arsenal čiji je trener Francuz Arsen Venger dok je drugi bio Čelsi na čijoj je klupi (bio) Italijan Klaudio Ranieri. Kada je progutan ponos doveden je Erikson i stvari su krenule nabolje. Napredak se video već na Mundijalu u Japanu i Koreji pre dve godine, ali trebalo je znatno više vremena da se tim uobliči i uigra. Poraz od Francuza u nadoknadi vremena na otvaranju šampionata više je bio incident nego slabost. Pravo lice Englezi su pokazali protiv Švajcaraca (3-0) i Hrvata (4-2). Erikson je imao tri čiste da u špic napada stavi 18-godišnjeg Vejna Runija koji je sa četiri gola u prva tri meča poveo trku za najboljeg strelca šampionata, ali više od golova impresionira način na koji ih postiže: golgeter Evertona je izrazito raznovrstan fudbaler koji ima sve što treba jednom napadaču. Brz je, odlično šutira, hladnokrvan je kad se nađe u šansi, a povrh svega je i prgav… Pre pet-šest godina engleski fudbal je izbacio Majkla Ovena, koji danas sa Runijem čini tandem u napadu engleske reprezentacije, ali slične Ovenove karakteristike nisu mogle da dođu do izražaja zato što sistem igre nije bio kakav je danas, odnosno klasični „britanski duh“ bio je predominantan u odnosu na „evropski stil“ koji forsira Erikson. Dejvid Bekam je i dalje „ikona“ pred kojom se engleski navijači mole, ali nije više onaj igrač od koga sve zavisi i oko koga se sve vrti. Sa Skolom, Džerardom, Lampardom i naravno Bekamom, Englezi imaju odličnu sredinu terena, a ako se doda i solidna odbrana, eto razloga za zadovoljstvo ostrvljana.

FUDBAL JE FUDBAL: Da li će sve to biti dovoljno da se u četvrtfinalu savladaju inspirisani i „napaljeni“ domaćini, ostaje da se vidi. Portugal je sa svojom generacijom koja je pred istorijskim „sad ili nikad“ (Kouto, Figo i Rui Kosta, višestruki prvaci sveta u mlađim kategorijama, imaju 300 utakmica zajedno u reprezentaciji, svi ostali ni 400) uspeo da izbaci Španiju, što je jedno od najvećih iznenađenja prve faze šampionata, ali ipak se ne radi o senzaciji. Ako je Grčka uspela da bude prva u grupi sa Španijom poslavši je u baraž sa Norveškom, zašto bi onda bila senzacija činjenica da su Grci još jednom završili ispred Španaca? Španska Primera jeste jedna od tri najjače evropske lige, ali sa onolikim brojem najboljih stranaca tako mora biti. Jaka liga ne garantuje i jaku reprezentaciju, mada se Španci redovno „pale“ pred velika takmičenja i redovno bivaju razočarani, ovoga puta na neki način čak i fudbalski poniženi jer nisu stigli ni do četvrtfinala koje je (od 1984) za njih prag koji ne prelaze na velikim takmičenjima. Njihov selektor Injaki Saes izjavio je da ostaje na klupi jer je Svetsko prvenstvo u Nemačkoj 2006. „novi veliki izazov“. To je dobra vest za naš fudbal jer ne treba zaboraviti da smo u kvalifikacijama za Nemačku u istoj grupi sa Španijom koja, bez sumnje, ostaje favorit, ali primer Grka dovoljno je poučan… Uloga selektora, odnosno trenera, videla se takođe na primerima Portugala i Španije. Sve što Saes nije imao (hrabrost, taktiku, motivisane igrače…) imao je Brazilac Luis Felipe Skolari, svetski prvak sa Brazilom pre dve godine. Nije se libio da uoči meča za jedan španski radio izjavi kako neće da govori „jer smo u ratu, a u ratu se ubija ili se gine“. Posle je pojasnio da nije baš mislio bukvalno, ali poruka je bila jasna. A ako nešto ne razumete, primenite recept Španaca koji kad god im nešto nije jasno, citiraju Vujadina Boškova koji je nekom prilikom rekao „fudbal je fudbal“ i ušao u istoriju po toj mudrosti.

Treći tim (ne po redosledu) koji je obeležio prvu fazu bila je Češka. Sa ekipom u kojoj je u prvih 11 iz nacionalne lige samo Poborski i to posle godina pečalbarenja u Engleskoj, što je takozvani „danski recept“ još iz 1984. a označava igrače koji se, dobro situirani i afirmisani u ekipama iz zapadnoevropskih zemalja, vraćaju kući sa novim iskustvom, kao bolji igrači, spremni da igraju u reprezentaciji prvenstveno iz ljubavi prema zemlji. Utakmica Češka–Holandija (3-2) bila je najbolje dosad viđeno na šampionatu, ne samo zbog spektakularnog preokreta Čeha posle 0-2, već zbog fudbala koji se igrao. Ako u timu imate najboljeg evropskog igrača u prošloj godini (Pavel Nedved), ako imate jednog genijalca na sredini kakav je Rosicki (Borusija Dortmund), ako imate „dvometraša“ Jana Kolera (takođe Borusija Dortmund), ako Baros posle serije teških povreda u Liverpulu igra kako igra, ako na svakoj poziciji imate, u najmanju ruku, solidnog igrača, onda nije čudo što je češka selekcija, bar zasad, hit leta. Aktuelni evropski prvak Francuska prošao je do četvrtfinala bez većih problema, ali bez (očekivanog) sjaja. Nešto ne štima, uprkos silnim velikim imenima u dresu trikolora. Možda je baš to problem, Francuzi su malo zakasnili sa smenom generacija, još se oslanjaju na igrače koji su 1998. bili prvaci sveta od kojih je većina davno prešla tridesetu… Na svoju sreću, imaju genijalce poput Zinedina Zidana (tri pogotka) i Tjerija Anrija (dva gola protiv Švajcaraca) koji su u stanju da reše meč i kad ne igraju dobro. Objektivno, Francuzi bi morali u polufinale jer su nesumnjivo bolji od Grka, ali lepota fudbala je (i) u njegovoj nepredvidivosti.

Dosadašnji tok šampionata nedvosmisleno je potvrdio da su za velike rezultate neophodni veliki igrači. Neki su ovde već pomenuti, neke treba dodati. Na primer, Zlatana Ibrahimovića, sina bosanskih izbeglica, koji je Italijanima dao antologijski gol petom. Ovaj 22-godišnji momak, član Ajaksa, važi za enfan terible švedskog fudbala (kažu da je jednom u nekoj robnoj kući obukao neku uniformu i počeo da legitimiše ljude, drugi put je šutirao penal za koji nije bio određen…), postaje jedan od najtraženijih napadača u Evropi mada kaže da zasad nema nameru da ide iz Amsterdama. Njegov stariji kolega Henrik Larson vratio se u švedski državni tim posle peticije koju je organizovao list „Aftonbladet“ a potpisalo 150.000 navijača…

U prošlom broju „Vremena“ citirana izjava „da je fudbal igra u kojoj učestvuju 22 igrača i u kojoj uvek pobeđuju Nemci“ ostaće za istoriju ili neka druga vremena u kojima će Nemci opet pobeđivati. Posle dva skromna remija na startu, od kojih onaj sa Letonijom spada u prvorazredna iznenađenja, jasno je da Nemci nisu ono što su bili. Niti imaju igrače kao nekad. Ko bi od današnjih reprezentativaca, osim možda Balaka, mogao da igra u prethodnim trofejnim generacijama bundes-fudbala? O trenerskim legendama tipa Sep Herberger ili Hemut Šen i da ne govorimo.

SKANDINAVKA: Nažalost, šampionat je u utorak uveče dobio senku. Ishod 2-2 u meču Švedska–Danska obezbeđivao je prolaz obema skandinavskim selekcijama bez obzira na ishod utakmice Italija–Bugarska i desilo se baš to. Sreća je okrenula leđa fudbalu jer su Italijani drugi gol (2-1) dali u 94. minutu, da je ostalo 1-1 ne bi imali nijedan argument da optuže Skandinavce, ali kad više ni sami nisu verovali da mogu do pobede, Kasano je zatresao mrežu… Istovremeno, u Portu se igrao žestok meč, ako je bila režija, bila je – vrhunska! Danci su dva puta vodili (oba puta Tomason, igrač Milana), Šveđani izjednačavali, drugi put minut pre kraja. Prethodno su Danci imali tri šanse za 3-1… Igrači, ruku na srce, nisu bili sumnjivi, ali navijači jesu. Transparenti tipa „2-2, Nordic Victory“, „2-2, Ciao Italia“ bili su brojni. Ostaje da se vidi šta će reći UEFA. Šta će reći Italijani možemo zamisliti, kada su onoliko „trubili“ uoči meča da će ih Skandinavci namestiti, nije teško pretpostaviti šta će reći kad je rasplet, slučajan ili nameran, bio baš onakav kakvog su se pribojavali. Bilo kako bilo, dve zemlje koje pretenduju da imaju najjače lige u Evropi, Španija i Italija, otišle su kući posle prvog kruga dok je sudbina treće velesile, Nemačke, u času zatvaranja ovog broja bila neizvesna. U četvrtfinale su ušli Portugal, Grčka (iz grupe A), Francuska i Engleska (iz B), Švedska i Danska, Češka i Holandija/Nemačka (iz D).

Neko će uzeti lepe pare na kladionici.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure