Belanovica slavi, u programu učestvuju doministri, vikendaški prijatelji, dr Furtula i akademici, a, po sajtu, najpoznatijeg Kačerca, predsednika Koštunicu, iako je na odmoru, stigli štrajkovi i obaveze. Ali, vele, biće predsednika, kad Matija progovori
ŠIRI KOLO, JOJ ŠIRI KOLO…: Na Belanovačkoj bini
Kako pisana i specijalna informacija za novinare kaže, Belanovica je lepa i tiha varošica podno Rudnika, geografski gledano centar je Kačerskog kraja, i upravo zato se razvila u varošicu. Ove godine se navršava tačno jedan vek od zvaničnog proglašenja Belanovice za varošicu. Još piše da Belanovica ima dugu turističku tradiciju, da je ona prva dama seoskog turizma, da ima ovo i ono, tralala, ali ima i ali; nažalost, posle svih nedaća kroz koje smo svi zajedno prošli malo toga je ostalo u funkciji.
Čerez svega toga organizovani su Dani Kačera – 100 godina Belanovice, od 31. jula do 7. avgusta. Bogat program, sa viđenim učesnicima, potrefio se sa početkom odmora, po sajtu Belanovica.co.yu, najpozatijeg Kačerca, premijera, koga više vole da zovu predsednik, Koštunice. Međutim, iako je najavljeno da je g. Koštunica počeo da koristi zasluženi odmor, gde nego u Belanovici, predsednika nije bilo na otvaranju manifestacije, ni na kafanskom koncertu ministrizovanog Bore Đorđevića, pa ni na predstavljanju knjige vrlog vikendaškog prijatelja Miodraga Jaćimovića, ti štrajkovi i državne obaveze, ali je zasigurno, o tome nema reči, da će predsednik biti prisutan završne večeri kada će Belanovčanima, kako samo on to zna, svoju poeziju besediti Matija Bećković.
SPISAKZVANIČNIKA: Dakle, Belanovica, put – ulica. Defile učesnika, vojni orkestar plus folklor, savi desno, preko mostića, do fudbalskog igrališta. Tamo se rasporediše, zvanice i građani na klupe pod četiri „Knjaz Miloš“ suncobrana, napred bina, transparent „100 godina Belanovice“, desno se postroji vojni orkestar Beogradskog korpusa u maskirnim uniformama. Organizator nam udeli „spisak zvaničnika“, broj jedan g. Vojislav Koštunica, broj dva g. Voja Mihailović, broj tri direktor EPS-a, broj šest g. Dragan Kojadinović, do broja sedamnaest. Pogledamo prvi red klupa, sve zvaničnici koji nisu na spisku, DSS načelnik Kolubarskog okruga, vojna i sveštena lica, nigde zvaničnika sa spiska zvaničnika. Šta ćemo, pogledamo plakat manifestacije, lep, na njemu program, koncert Bore Đorđevića, slikari na ulici, monodrama, nacionalna kuhinja, veče komedije, promocija knjige, kolažni program, dečji dan, gostovanje Matije Bećkovića… Uto banu i ekipa RTS-a, bez zvaničnika Tijanića, vojni orkestar dunu nešto svečano, na binu se pope glumac Tihomir Arsić, Dobro došli na Dane Kačera… Opet dunu neka koračnica, na binu izađe, baš u odelu, predsednik Ljiga Ljuba Lazić, dirigent vojnog orkestra, ovako, komandova stop, reče se predsednik, Ovo je jedan od trenutaka u karijeri svakog predsednika opštine koji predstavlja nešto najlepše u teškom poslu koji radi…
NADA SRBIJE: Guslar dr Furtula u crkvenoj porti
Onda sa bine, i iz kartonske kutije, deca uniformisana u narodne nošnje pustiše komada pet golubova. Pa se javi profesor Miodrag Jaćimović, koji se dosta bavio istorijom ovog kraja. Stade Jaćim, sav u odelu, izvadi neku ‘artiju, uze da je otvara, ispade nije ‘artija, profesor svoj rad pretvorio u malu knjižicu, Danas se navršava tačno jedan vek od proglašenja i osnivanja varošice Belanovice. Stade profesor da čita svoj naučni rad, prema prvom turskom popisu od 1476, prva škola i crkva postojale su odmah posle ustanka… i na kraju, da ne zanemari pažnju, prva kafana 1840, škola i crkva 1864… da ne nabraja državne firme koje uglavnom ne rade, i tako dalje, i tako dalje, dotera do kraja, a kraj je bio, I tako dalje. Aplauz, voditelj zahvali, pozva da se pozdravi vojni orkestar, koji uz „Marš na Drinu“ krenu preko igrališta, napred gazi dirigent i uspešno diriguje leđnim stilom. Izađe folklor, kad to bi ijuju, upoznasmo se sa profesorom Jaćimovićem, u ponedeljak, na Ilindan, ima promociju knjige OnomastikaKačera, predsednik Voja mu obeć’o, sigurno dolazi, obeć’o i Radoš Ljušić. I jedna organizatorka nas uverava da je predsednik Voja tu negde, sigurno će biti na Borinom koncertu, on ga doveo, oni su prijatelji…
Poče kiša, i folkloru kraj, prihvatismo se društva profesora Jaćimovića, koji ima vikendicu u blizini predsednika, koji se i druži sa predsednikom, vodi duge razgovore, koji je za temu jedne od svojih mnogobrojnih knjiga uzeo druženje sa, tada saveznim, predsednikom Vojom, koji se načisto bio ‘oladio prema predsedniku Voji, jer ga ovaj nije stavio da bude poslanik, ali kad mu je predsednik Voja javio da je poslanik, onda se otoplio, čak je i knjigu, sa poslaničkim temama, objavio. Kazuje profesor Jaćimović, pa na pitanja, ovde se vikendaši poznaju više nego meštani, tu je i Voja Mihailović, profesor Petrović, dr Velimir Simonović, tako, druže se, ništa se nije promenilo od kad je Voja predsednik, nije pokvario druženje, dolazi on kod njega, uzvraća posete, posede, piju kafu, i tako, pričaju, o svemu, o politici najviše, tako, Voja se dobro razume u književnost, odlično i u filozofiju, pa tako pričaju o svemu. Sad nije bio jedno mesec dana, ubiše ga ovi štrajkovi, on ga doživljava isto , razgovara ko kad nije bio ništa, ko kad nije bio predsednik. Jedino se promenilo što mu sad vikendicu čuva policija, a to nije bilo kad je bio predsednik SRJ.
ROMANIJOGORO: Posle dva dana, u ponedeljak, na Ilindan, vrnemo se nazad, pa predsednik Koštunica je obećao profesoru Jaćimoviću da će biti na promociji njegove knjige. Ulica – put prazna, preko potoka, na uzvišenju, crkva. U porti narod, na sceni guslar dr Furtula. Čuju se gusle, čuje se guslar, al’ se slabo razume, nešto kao „Nada Srbije“, al’ ‘uvatismo, RomaRomaRomanijo, goronadgorama/ SačusačusačuvajnambrataRadovana/ brataRadovana… Doktor guslar završi, jašta nego aplauzi, preko razglasa nastavi, Štaćemišalvare, štaćemidaire, štaćemicrnekoseidugenogebose… Uminu i to, nastavi neko kolce, pa instrumental, neka ozbiljna, takoreći naučna muzika, uzeše da se vrše pripreme za promociju knjige profesora Jaćimovića. Na jednostavnu daščanu binu izneše zeleni slavski astal, klupu u istoj boji. Ali eto i zvanica, već prisutan DSS načelnik okruga sa imenom i prezimenom, po sajtu treći poznati Kačerac, poslanik dr Velimir Simonović, pa četvrti poznati Kačerac DSS poslanik Tanasijević, poznatiji kao prvi srpski sajber seljak Tasa, nema predsednika Voje, predsednik Ljiga, čuo, u Prohoru Pčinjskom, ali sigurno će biti kad bude Matija, mora se malo predizborno poraditi…
Kako nismo prisustvovali znamenitom koncertu Bore Đorđevića u znamenitoj Belanovici, nađemo momka koji je bio na licu mesta, uze da nas informiše, zbog kiše koncert održan u sali hotela, koji je za ovu priliku osposobljen. Bilo mnogo omladine, napred stolovi sa zvanicama koje su pile piće, i Bora popio i počeo, isti, sa kosom, kapom i kokardom, pozdravio Belanovicu, pev’o, prič’o viceve, dop’o mu se onaj o partijama, Pošteni Iskreni Časni Korisnici Alkohola, jašta nego se proveo…
Svratimo u ono što se zove hotel „Kačer“, koji ne radi, ali za manifestacije radi, konobarica kaže da je to sala gde je bio koncert, to je jedina sala. Iz Belanovice, ima li vajde što je Voja predsednik, ništa ne radi, ko da nije predsednik. Napolju nekoliko stolova pred, neka bude, kafićem, dvojica pred prodavnicom piju pivo. Jedan pristaje na razgovor, postavimo pitanje, radi se put prema Lazarevcu, kuda Voja dolazi u Belanovicu, ovako, ništa. Još pitanja, pa prvi mu komšija, sad ga čuva policija, bez veze, u civilu na smenu, udarili neko osvetljenje sačuvaj bože, bio neki novinar da slika kuću, to se uzbunilo, ma ko će njega da dira, nije bio mesec dana, ali sad će on. Ma ko će njega da dira, ko položajnik, svi oko njega vršu a on figurira, ma dobar je Voja, kakva vajda, jedino sad kad pomenu Belanovica, zna se da on tu ima vikendicu…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme" je raspisalo konkurs za mlade novinare do 30 godina za nagradu „Dragoljub Žarković". Takođe pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za već tradicionalnu stipendiju koja takođe nosi ime jednog od osnivača i glavnog urednika našeg nedeljnika
Iako nema naznake da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora i da li će oni biti spojeni sa redovnim predsedničkim koji moraju da se održe do proleća 2027. godine, vlast se pokrenula na ovim nivoima. U tu svrhu pokrenula je inicijativu na tri nivoa – institucionalnom, digitalnom i stidljivom izlasku na ulicu. Vodeću ideju svega toga svojevremeno je formulisao SPS: “Ako se izbori organizuju kako treba, narod na njih ne mora da izlazi”
Jezik Teofila Pančića najviše je nalik lavini: kreće se ogromnom brzinom i krši sve pred sobom. Zatrpa li te – gotov si. Doduše, obrušiće se na tebe samo ako si zaslužio. Nije uočeno da je lavina poklopila bilo koga ko tu lavinu nije prizvao glupošću, bezobzirnošću, gmizavošću ili izborom da zaudara na fašizam
Iz (“levičarskog”) prsta isisana “Afera Arkadija” pokazuje nam, mimo uobičajenih prljavština dnevnopolitičke borbe na srpski način, dokle se dospelo u fenomenalnom civilizacijskom regresu koji je Srbiji donela Miloševićeva era
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!