img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atina 2004

Pogled iz dirižabla

12. август 2004, 19:43 Sonja Seizova
Copied

Mora da je Daglas Adams ovako nešto imao u vidu dok je pisao "Vodič kroz galaksiju za auto-stopere". Najmanjoj ekonomiji u istoriji letnjih Igara "zapalo" je da organizuje najkomercijalizovaniju i najskuplju olimpijadu ikad. Rezultat: olimpijski "intergalaktički autoput" preti da zbriše svoju duhovnu postojbinu, bar privremeno. Ono što će ostati jeste paket infrastrukture, mahom skoncentrisan na poluostrvu Atika, a dug koji se zvanično i nezvanično procenjuje na između sedam i po i deset milijardi evra, i dalje raste

Od stalnog dopisnika „Vremena“ iz Atine

NOVI DUH: Sport pod nadzorom

San o povratku Igara u postojbinu, izražen i u sloganima na autobusima organizatora o „našoj baklji koja ujedinjuje svet“, ostvario se u nezgodno vreme, u jeku rata protiv asimetričnih pretnji, i lansirao samo budžet za bezbednost na preko milijardu evra. Centralna tema u stranim medijima, neretko optuživanim da u ime proizvođača vrše pritisak za kupovinu najmodernije opreme, jeste bezbednost, tema koja ima publicitet i kod kuće, ali iz sasvim drugih razloga: zbog upozorenja da preterana „policizacija“ Igara zaobilazi demokratske procedure, krši prava čoveka i narušava privatnost. U kolektivnom sećanju na policijske dosijee uglavnom levičara, „oko Velikog brata“, otelotvoreno u dva dirižabla za nadzor elektronskom opremom, stalno je na meti komentara. Sudska tužba kojom organizacija građana bliska Komunističkoj partiji traži prizemljenje letelica za sada je zamrznuta, a kako je i vetar slabiji od pet bofora i ne sprečava lebdenje nad gradom, svi su izgledi da će iznajmljeni cepelini odraditi svoj deo posla.

Stvar je nešto komplikovanija kada je reč o čvornom sistemu C4I, iliti Command & Control, Communications, Computers and Intelligence. Iako zvaničnici odbacuju optužbe, deo medija tvrdi da je olimpijska Atina dobila samo „hobi“ verziju najkompleksnijeg sistema za praćenje, nadgledanje i ukrštanje podataka svih vrsta. Isporuka vredna 318 miliona evra je zakasnila, osoblje nije obučeno, centralna jedinica navodno ne radi, ali ministarstvo javnog reda izražava zadovoljstvo što će zemlja, iako niske stope kriminaliteta, biti u posedu tako sofisticirane opreme. Više od hiljadu kamera raspoređeno je po ulicama i oko olimpijskih borilišta, spremnih da zumiraju i „naćule uši“ ako, na primer, odjekne eksplozija, ili da u slučaju vanrednog stanja preko razglasa izdaju uputstva građanstvu kako da se ponaša. Već su pale prve optužbe da su kamere, čiju je upotrebu odobrilo telo za zaštitu ličnih podataka, korišćene da bi se identifikovali štrajkači tokom nedavnih demonstracija hotelskog osoblja koje je tražilo povećanje plate uoči Olimpijade.

SPONZORI: Iako Atinjani trpeljivo poštuju nove saobraćajne propise, prema kojima je na ključnim pravcima po jedna od dve ili tri trake rezervisana za olipmijske potrebe, iako su se u zavidnom broju javili da volontiraju, prodaja karata je nedelju dana pre početka slabo išla. Posle udarničke medijske kampanje za promociju jeftinih ulaznica, Grci su pod vrelim suncem stali u redove pred malobrojnim prodajnim mestima da bi za 10-15 evra (najjeftinija kategorija karata, najskuplje do 750 za ceremonije otvaranja i zatvaranja, 500-600 za određena finalna takmičenja) mogli da gledaju „svoje“ u kvalifikacijama. Igre samo što nisu počele, ali u vazduhu se ne oseća ništa ni približno nedavnom slavlju i ponosu posle neočekivane pobede na Evropskom fudbalskom prvenstvu.

U posebnom obraćanju naciji, premijer Karamanlis je pozvao sugrađane da napune stadione i podrže Grčku i njen imidž, ali prihod od ulaznica je verovatno poslednja briga sponzora, kojima je sve podređeno. U kampanji koja je ispotiha počela pre dve-tri godine, Atina je polako „čišćena“ od bilborda, ilegalnih reklama, nametljivih slogana, da bi sve bilo svedeno u dopuštene dimenzije duž „olimpijskih ruta“. Kako interes sponzora ne sme biti ugrožen ni među publikom u borilištima, izdata su detaljna uputstva: nema ulaska u majicama, sa šeširima ili torbama koje nose reklame ne-sponzora, ne sme biti naziva proizvođača na bočicama vode koju ćete doneti sa sobom za višečasovni boravak na suncu, zabranjene su zastave zemalja koje ne učestvuju na Igrama, kao i zastave zemalja učesnica Igara ako su veće od 2X1 metar… Na spisku zabranjenih rekvizita su, osim oružja, droge i eksploziva, i sirene, petarde, dimne bombe, suncobrani i kišobrani, ali i leci, brošure i druge „neodobrene publikacije“. Ako je za utehu, na generalnu probu ceremonije otvaranja zabranjeno je unošenje mobilnih telefona, da ne bi slučajno neka fotografija tajnog spektakla procurila, a do stadiona treba stići bar tri sata pre početka.

Dobar deo onih koji zbog prirode posla – u bolnicama, opštinama, javnim službama itd. – nemaju radnu obavezu i koji su se spakovali na odmor i time rasteretili saobraćaj, opskrbio se pre polaska džepnim televizorima računajući na to da udobno prati ono što ga zanima. Ali mrka kapa ako nemaju pretplatu na grčku kablovsku televiziju sa šest specijalnih državnih olimpijskih kanala. Na „slobodnoj“ TV će biti mnogo manje olimpijskog programa, bar za domaćine, jer je takav dogovor: sva prava se kupuju od američke kuće koja ima ekskluzivna prava. Očekuje se da će za oko četiri milijarde gledalaca više od 300 kuća prenositi iz Atine ukupno 35.000 TV sati (oko 2000 dnevno), ili oko 7000 više nego iz Sidneja. Među posmatračima iz daljine, gotovo polovina uobičajenih gostiju sponzora opredelila se da – iz bezbednosnih razloga? – gleda prenos iz letovališta na Karipskim ostrvima.

Trku za parama (i bezbednošću), u kojoj je – po opštem priznanju – sportski aspekt gotovo nestao, izgleda da gube svi koji nisu „u sistemu“, a pokušali su da dignu cene. Turistička sezona je propala jer su – uprkos olimpijskom publicitetu – rezervacije pale za 12-13 odsto, hoteli sa višestruko naduvanim cenama zvrje prazni, a ono nešto posetilaca ne seda ni da popije kafu za tri evra, cenu na koju su Atinjani navikli. U pokušaju kampanje protiv profiterstva, nadležni su izdali brošuru sa „preporučenim cenama“ raznih proizvoda, na stranim jezicima. Avaj – cene su toliko nerealne da domaći novinari preslišavaju ministre gde to ima da se kafa pije za dva evra. U međuvremenu, racionalni mađarski turisti idu ulicom i piju svoju vodu koju su doneli od kuće po ceni 0,2 evra za litar jer – zašto bi je ovde plaćali skoro koliko i piće jedne od kompanija sponzora? Kada je o sponzorima reč, javna kompanija za telekomunikacije OTE ne krije da namerava da dobro zaradi, i – kao i ostali – pokrila je sve „rupe“, pa tako čak ni telefoni u vladinom pres-centru nemaju broj, te je oko 2000 akreditovanih novinara prisiljeno da kupi karticu, jer ne mogu da očekuju da će biti pozvani iz svojih „centrala“. Situacija je, uostalom, ista i u odvojenom pres-centru organizatora „Atine 2004“, koji nameće pravila.

„MEKSIČKI INCIDENT„: Ni novinari sa svoje strane nisu cvećke, a meksički su već postali anegdota: svaki dan im se ponešto dešava, i uglavnom ih hvataju u nezgodnim situacijama. Jedna ekipa je privedena, kako izgleda uz primenu sile, dok je pokušavala da snima mere bezbednosti u zabranjenoj zoni u pirejskoj luci. Podneli su tužbu protiv lučke policije, vlada se izvinila i pokrenula istragu, ali koliko iste večeri druga ekipa je uhvaćena kako snima kod vojne baze u Tatoju. Dan-dva kasnije treća ekipa je podnela prijavu da su ih opljačkala neidentifikovana lica koja su se predstavila kao služba bezbednosti, i prilikom provere dokumenata iz novčanika im uzela 1700 evra. U zasad poslednjem „meksičkom incidentu“, još jedna od brojnih ekipa iste, velike kuće, koja ako ništa drugo diže sebi publicitet, uhvaćena je u pokušaju da isprovocira situaciju na koju je trebalo da reaguju organi bezbednosti…

U šumi pravila i propisa najviše je spoticanja oko akreditacija, neophodnih za sve koji imaju bilo kakav fizički kontakt s olimpijskim kompleksima, bilo kao ministri, počasni gosti ili ketering. Skupa dvogodišnja operacija pripreme sistema akreditacija, koje su prvi put kompatibilne sa propisima iz Šengenskog sporazuma o viznom režimu sa zemljama van EU-a, pomalo puca kod kuće: pobrkane fotografije i lični podaci, kašnjenja, uvređeni dostojanstvenici koji moraju lično da ih podignu… VIP interesovanje za ceremonije otvaranja i zatvaranja, koje su i najskuplje, je veliko: izdato je oko 800 pozivnica, dok ih je u Sidneju bilo tek 100! Ako je to i deo grčkog kolorita, „Atina 2004“ je sasvim kiksnula u onome što je elementarno poštovanje i 64 domaća olimpijska pobednika, i olimpijskod duha na koji se lako poziva: prvi put u istoriji Igara, nije im obezbedila pozivnice da prate finalna takmičenja, pa čak ni u svojim disciplinama. U znak protesta, sportisti su odlučili da vrate akreditacije, i stvar je izglađena tek na intervenciju vlade.

U službi 163 godine

Ovogodišnji oficijelni sponzor olimpijskih komiteta Srbije i Crne Gore, Rumunije i Bugarske jeste Nacionalna banka Grčke. Njen doprinos ovom događaju, s obzirom na dugotrajne pripreme, bilo je pomaganje najboljim sportistima da ostvare vrhunske rezultate. Pored ovog angažovanja, Nacionalna banka Grčke je tokom 163 godine postojanja podržavala i pomagala nauku, umetnost, istraživački rad i očuvanje kulturnog nasleđa Grčke, ali i mnogih drugih zemalja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure