Lokalne izbore u Srbiji obeležio je i povratak nekada visokih funkcionera SPS-a. Povratak tri disidenta SPS-a za jedne je trijumf podaničke svesti srpskog birača koji je ovog puta izabrao lokalne tribune, za druge je glas disidentima iz SPS-a glas za povratak u vreme antibirokratske revolucije i pobeda populizma, a za treće je dokaz da srpska politička elita nije prosvetiteljska i moderna, već demagoški podilazi željama prosečnog građanina, te je zato nepovratno narodnjačka, zaostala i seljačka
POVRATAK OTPISANIH: Dobrivoje Budimirović Bidža…
Jedan od ishoda lokalnih izbora je da su stranke vladajuće koalicije zabeležile izuzetno loš rezultat na osnovu čega su posmatrači zaključili da je vlast najbolji put za pad rejtinga. Naime, statističari kažu da su stranke na vlasti dobile samo petinu glasova onih koji su izašli na izbore, dok su gotovo 80 odsto osvojile partije koje nisu u parlamentu.
Podatak da veliki broj građana nije glasao ovom prilikom (u Beogradu je izašlo tek 34,59 odsto) udružen sa podatkom da je veliki broj građana dao svoj glas kandidatima grupe građana jasno govori o tome da većina građana (apstinenti) nema poverenja u etablirane političke partije, a dobar deo birača opredeljuje se za „komšije“ i lidere iz svog sokaka.
Dobrivoje Budimirović Bidža je u prvom krugu ubedljivo pobedio u trci za gradonačelnika Svilajnca. Njegov uspeh je utoliko veći kada se uzme u obzir da još samo dva kandidata (u Topoli i Crnoj Travi) uspela da se posle prvog kruga domognu predsedničke fotelje. Raka Radović, kandidat GG-a Naš dom Srbija, ušao je kao prvoplasirani u drugi krug u borbi za prvog čoveka Trstenika. U Nišu u drugi krug za izbor gradonačelnika ide Smiljko Kostić, kandidat Nove Srbije, široj javnosti poznat kao bivši direktor DIN-a (15.115 glasova).
Dobrivoje Budimirović rođen je 5. januara 1947. u Lukovici pored Svilajnca. Osnovnu i srednju poljoprivrednu školu završio je u Svilajncu, a Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Dve godine je radio u Skorenovcu kod Kovina, a potom se vratio u Svilajnac – prvo u zadrugu, potom u Agroeksport. Direktor tamošnje Poljoprivredne škole postao je 1980. Za predsednika opštine prvi put je izabran 1990. Pod njegovom vlašću Svilajnac je doživeo ekonomski i građevinski bum. Na priče da je od svog grada napravio čudo, on je odgovarao da bi, da mu se pruži prilika, i „od Beograda napravio Svilajnac“.
…i Raka Radović
Socijalista od osnivanja partije, stavljen je „na led“ 1997. „Jedanput sam nešto lanuo protiv JUL-a i Mire Marković i od onda nisam pozivan ni na jedan skup moje stranke na kojem se o nečemu odlučuje niti me je ko o bilo čemu pitao“, pričao je Budimirović. Poznat po mnogo čemu čak i kao šeret koji rado peva na javnim mestima, pa i u Skupštini Srbije: „Slobodane, Slobodane ti si komunista, volimo te ko Isusa Hrista“ – pevali su poslanici Raka Radović i Budimirović Bidža u srpskom parlamentu.
Dok je bio član SPS-a u tri mandata je bio predsednik opštine Svilajnac.
Protivnici su ga proglasili za „zastavnika gejačke psihologije i filozofije“.
Nakon 2000. otišao je u penziju i pridružio se Socijalističkoj narodnoj stranci gde je potpredsednik.
Pred sudom se nalazi pet tužbi protiv njega. Često je saslušavan i odlazio je na ročišta. Tuže ga, uglavnom, zbog „nesavesnog poslovanja i zloupotrebe službenog položaja“. On kaže: „Sve to stoji u sudu“.
Osuđen je na šest meseci pred Opštinskim sudom zbog ilegalnog držanja oružja. Naime, kao poslanik bio je zadužio pištolj „zbrojevka“, ali ga nije vratio po prestanku mandata.
Posle pobede Bidža kaže: „Svoje prvo obećanje sam ispunio – pobedio sam nadmoćno. Narod Resave, u Svilajncu i okolini, niko više ne može da obmanjuje i vara. Ljudi koji žive ovde nikada neće zaboraviti period blagostanja, kada smo ne baš pre mnogo godina zajedno dosta radili, svi dobro zarađivali i imali i, naravno, lepo živeli. Možda ja previše emotivno gledam i na to vreme i ovaj sadašnji uspeh, možda se mnogo toga u međuvremenu i promenilo u uslovima života i rada, ali znam da je moja pobeda na ovim izborima samo glas nepobitne istine, volja birača da ponovo budem njihov predsednik. Znaju oni ko je Dobrivoje Budimirović Bidža koji ih je vodio. I vodiću ih opet, veruju oni kao i ja, ka jedinstvenom cilju: boljem, mirnijem i stabilnijem životu, u kojem ćemo, ubeđen sam u to, ponovo dostići visok standard za sve stanovnike u opštini. Ja ih nisam nikada prevario – kod mene su mogli da dođu i u kancelariju u Opštini, i u kuću u pola dana, ili u pola noći, da rešavamo probleme. A ja sam sa njima bio u svakoj akciji. Tako će biti i ubuduće.“
Veliko iznenađenje na ovim izborima u trsteničkoj opštini priredio je bivši narodni poslanik SPS-a Radovan Raka Radović, koji je, prema mišljenju mnogih, bio sve, samo ne favorit. Posle skoro osam godina od povlačenja iz javnog života, na ove izbore je izašao kao kandidat grupe građana i osvojio 13,92 odsto glasova birača, što je bilo dovoljno za prvo mesto, ispred Gorana Miodragovića (DS), kome je poverenje iskazalo 13,26 građana.
Radović je posle razlaza sa SPS-om formirao svoju stranku Naš dom Srbija. Kao kandidat SPS-a tri puta je biran za republičkog i dva puta za saveznog poslanika. Isključen je iz te stranke krajem 1999. godine. Kao glavni razlozi navođeno je to što nije voleo JUL i što se sukobio sa tada neprikosnovenom Goricom Gajević.
Radović tvrdi da njegov uspeh nije neočekivan. „Politiku nikada nisam napuštao, samo nisam imao šansi da dođem do izražaja. Godinama se bavim politikom i ljudi u Trsteniku me znaju. Ovde sam više puta pobeđivao, a uspeh sam postigao uz pomoć građana.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!