Da li je greh podržati predstavnika SRS-a na mestu predsednika jedne beogradske opštine i da li će eventualni novi izbori na "lokalu" dati neku precizniju sliku političkih odnosa u Srbiji
EVROPA NA RADIKALSKI NAČIN: SO Zvezdara
Novoizabrani predsednik beogradske opštine Zvezdara (oko 150.000 stanovnika) Ljubiša Stojmirović redovno dolazi na posao u opštinskoj upravi. Ovaj profesor menadžmenta (upravljanja) na Višoj poslovnoj školi u Beogradu (tik uz zgradu opštine) postao je prvi čovek opštinske uprave na sednici 18. februara ove godine na kojoj je smenjen kandidat DS-a Milan Popović. Uveren je, potvrđuje u razgovoru za „Vreme“, da će na sednici narednog utorka (29. marta) biti podržan predlog opštinskog budžeta, da će biti usvojen završni račun za 2004. godinu što će biti dovoljno da organi uprave nastave sa radom i da se izbegne uvođenje privremenih mera (po Zakonu o lokalnoj upravi) Vlade Srbije. Stojmirović je miran i kaže da očekuje da i predstavnici drugih stranaka svojim prisustvom omoguće kvorum jer je to u interesu svih građana Zvezdare. „To je onaj predlog budžeta koji je predložila prethodna uprava samo što smo povećali sredstva namenjena opštinskim novinama ‘Naša Zvezdara’ jer su ranije bile zapostavljene“, pomirljiv je Stojmirović.
S druge strane stižu „otrovne strele“. O interesu birača i stanovnika govorili su poslednjih mesec dana predstavnici drugih stranaka. Izborom „radikalskog kandidata“ u februaru uneta je nova „jabuka razdora“ u odnos između DS-a (22 odbornika na Zvezdari) i DSS-a (osam izabranika). Čak je po kijametu u februaru održan miting ispred zgrade Opštine (Trg kralja Aleksandra I), gde su visoki predstavnici DS-a i G17 plus i odbornici na Zvezdari Dragan Šutanovac i Čedomir Antić optužili poslanike DSS-a da prepuštaju ovu evropsku opštinu nazadnim radikalima. Posebno je Antić bio inspirisan kada je rekao da je Sadam Husein, koji je izgubio sve u Iraku, dobio Zvezdaru. U razmiricama između DS-a i DSS-a uloga G17 plus bila je pomiriteljska, sa malim otklonom ka DS-u. Mogućnost da radikalski kandidat na četiri godine zaposedne mesto prvog čoveka opštine koja je od 1990. jedan od „korifeja demokratije“ (dugo na vlasti bio SPO, pa DOS, odnosno DS i DSS), predstavljena je u javnosti, prema izjavama „žuto-plavih“ i „eksperata“, kao pogubna po građane Zvezdare ali i siguran znak da je Koštunica na taj način kupio podršku radikala u Narodnoj skupštini.
Početnu medijsku razmenu udaraca zamenilo je kabinetsko pregovaranje i javnost je s vremena na vreme bila obaveštavana o tome koliko se daleko stiglo u pokušaju da „demokratski blok“ namakne većinu u opštini Zvezdara. Poslednja „ponuda“ DS-a bila je da predstavnici DSS-a oforme samostalno kompletnu upravu opštine a DS se obavezuje da će im pružiti trajnu podršku tokom celog mandata. U izjavi za „Vreme“ Zoran Alimpić (predsednik Gradskog odbora DS-a, potpredsednik Skupštine Beograda i narodni poslanik ) kaže da je to poslednja ponuda koju je Demokratska stranka mogla da dâ i da još čekaju odgovor DSS-a. Andrija Mladenović (portparol DSS-a, „visoki funkcioner stranke“ i član Gradskog veća Beograda) kaže za „Vreme“ da je takva ponuda neiskrena i nerealna jer je teško verovati da bi DS pružio trajnu podršku manjinskoj vlasti DSS-a na Zvezdari. Mladenović kaže da nema razloga za žurbu, da opština i sada funkcioniše i da se pitanje Zvezdare mora rešavati zajedno sa pitanjem Čukarice i Novog Beograda. DSS je prepoznao interes u tome da i na ove dve opštine bude u vlasti i hteo bi da se ovi slučajevi rešavaju u paketu. Alimpić, s druge strane, kaže da je to nemoguće tako posmatrati jer na Čukarici DSS učestvuje u vlasti, a na Novom Beogradu nema potrebe da učestvuje u vlasti jer DS sa G17 plus ima stabilnu većinu. Iz DSS-a se pozivaju na dogovor Tadić–Koštunica („koalicioni nastup gde god je moguće“), a DS tvrdi da je ovo pitanje konkretne opštine i da ga tako treba posmatrati. Ipak, koncepcijsko-teorijske razlike (kontekstualan nasuprot izolovanom pristupu) i sporadična medijska paljba iz oba tabora nisu uslovili da sve „ratne sekire“ budu iščupane. Alimpić i Mladenović, svaki na svoj način, ostavljaju mogućnost da se „situacija razreši“ do sledeće sednice gde bi, prema idealnom scenariju, trebalo da bude smenjen radikalski predsednik i uspostavljena demokratska uprava „za evropsku Zvezdaru“. Svoj „široki koalicioni potencijal“ DSS koristi u borbi za čiste političke pozicije i to daleko pragmatičnije nego što se u javnosti stekao utisak. DSS pokušava da izvuče maksimum uticaja i vlasti iz ne baš sjajnog izbornog rezultata. Mladenović za „Vreme“ ne želi da kaže za koja su konkretno mesta u upravi Zvezdare „srpske demokrate“ zainteresovane, on ne želi da govori o mogućim načinima razrešenja situacije „jer se o tome govori na međustranačkim pregovorima“. Po njemu, predlozi koje iznose predstavnici DS-a predstavljaju čist marketing i ništa više od toga. I Stojmirović je govorio o marketingu i besplatnom promovisanju, zahvalio se demokratama koje su mu omogućile da dođe u „žižu javnosti“.
Šta će biti ako se budžet ne usvoji? Zakon je jasan: slede privremene mere i novo raspisivanje izbora u roku od devedeset dana. Posle toga možda prebrojavanje bude lakše.
Većina
Voljom birača na lokalnim izborina s jeseni prošle godine, sedam je partija dalo svoje izabranike u opštinski parlament:
DS – 20, SRS – 13, DSS – osam, PSS – četiri, SPS – tri, G17 plus – tri, SDP – dva odbornika. Docnije su dva predstavnika Karićevog PSS-a prešli u DS. Trenutnu većinu čine poslanici SRS-a, DSS-a, SPS-a, PSS-a (dva) i SDP-a (jedan).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!