img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novine

21. децембар 2005, 18:08 Dragan Todorović
Copied

Novine otac kupovao nedeljom, čini mi se, u stvari siguran sam, „Novosti“. Zašto, zato što su drugi u kraju, radnička kolonija, tako činili. Nedelja je bila poseban dan, osećalo se to, za užinu nisu bili hleb i mast – ništa bez stvarnosne proze – topole duž ulice bile su baš visoke, otac se, pored, neka bude, rečice koja je delila naselje i igralište, trudio da njegova leja luka bude naprednija od komšijskih. Kako ustanem trk do trafike, nazad, prvi prelistam novine, najava utakmica, Zvezda–Velež, a i Trešnjevka, Čelik, bili prvoligaši, bio i strip, beše li Cisko Kid. Još se sećam velikog naslova na poslednjoj strani, vraćao sam se iz škole, novine kupio kod ulične govornice baš do „Beograd kafane“, kojim je trener Mančester junajteda komentarisao poraz od Partizana u Kupu šampiona: „Ne plačimo za prosutim mlekom“.

Kasnije, kad sam širio vidike, otac meni prepustio izbor novina, bilo je tako normalno da pređemo na „Politiku“, nego kako nego zbog drugih, ukrštene reči, „Da li znate“, još mi u sećanju Brežnjev, Podgorni, Gromiko, Žorž Marše, Naser, Salasije, a bili su tu i Džošua Nkomo, Mobutu Sese Seko, onaj Idi Amin… Još posle, pa za onih „Odjeka i reagovanja“, pa kad su socijalisti besplatno uzimali „Politiku“ na našim trafikama, bacio „Politiku“, i još joj se nisam vratio. U to, još posle, vreme, krajem osamdesetih, počeo profesionalno da se, kaže li se, bavim novinarstvom. I još se bavim, sarađivao u „Novim omladinskim novinama“, radio u „Borbi“, pa u „Vremenu“. Biće da sam zato, zbog drugih, izgradio nestandardan odnos prema novinama, većinu onoga što puni dnevnu i periodičnu štampu, da ne govorim o onome što puni elektronske medije, taj bašibozluk, jednostavno, ne priznajem, dobro, ne podnosim.

Kad su se, dakle, mediji predali Miloševiću, i ostalim minovićima, i ostalim nikogovićima, koja je to borba bila, tako prirodno, i tako to, pojavili se nezavisni mediji. Fond za otvoreno društvo, onaj Soros, ulagao i u lokalne medije, trebalo Miloševića načeti o’zdo, ili će biti da je trebalo pružiti podršku normalnom novinarstvu. Mila majko čega je tu bilo, kad je počelo da se razvija to nezavisno novinarstvo, to se nije moglo savatati, žena direktor, muž urednik, a i deca stasavaju, koja je to borba bila, znam jednog, čuj jednog, borca koji je novcem koji je bio namenjen za mini štampariju kupio plac za kuću. Znam jednog, neka bude jednog, još je taj borac, još je u tom porodičnom biznisu, koji je za te svoje veštine dobio prestižnu novinarsku nagradu.

Dobro, bilo pa prošlo, činilo se da je prošlo, to da je novinarska profesija, to da su novine, totalno obezvređene, to da su se olovke i mikrofona ‘vatali oni koji nisu imali ni za šta drugo da se u’vate. Došle one, pouzdano takozvane, promene. Kad se mislilo da će se i novine, da će se i mediji urediti, jok. Svi postali naši. Ko je kriv, nesrećni i vajni novinarski profesionalci, ili nesrećni i vajni političari i državnici. Ajde, neka bude, da je prvima bio važan ‘lebac, šta je drugima bilo važno, da im daju demokratskog ‘leba. Ukratko, šta ukratko, naširoko, u novinama Miloševića, i ostale miniće, zamenili oni koji su, vele, za pravdu i poštenje, sad ovi što su, vele, za nacionalni identitet plus jašta suverenitet. Ukratko, šta ukratko, oni koji su mrčili o velikim uspesima socijalista, koji su bre pisali o banderama, svetskim zaverama, nastavili pos’o kao pravi profesionalci, još možeš da pročitaš, čuješ, da je rasvetla stigla, da izvini Književnik, i u Gornju Psaču, zašto rasvetla, pa mora biti, ako se kaže svetla, mora biti rasvetla, priznajem, ima tu novinarske logike.

I šta je onda bilo, ko što biva, to se razmnožilo, postalo dominantno, načisto nacionalno, skroz na zadatku i tako to. I šta još, postalo važno, nezamenjivo, idealno, jebote, stotine ‘iljada tiraža, milionski auditorijum, sve postalo vrh, sve postalo strava, kul i jebote, sve postalo klopka, klot frket, kurir, pres, sve postalo jebote, sve postalo bruka. I sramota. Šta ćeš, novine su to. Kako sad da budeš nezavisan kad je sve uterano u to. I ovaj ministar kulture, veli, trideset godina u medijima, u neki frket, rek’o da nije pametan, ali, pit’o, dao dijagnozu, novinari su krivi što nisu nezavisni. U taj neki klot bio i čo’ek koje ne čita novine, ali je vlasnik novina, čovek koga je ministar ministarski oslovaljavao sa Raja, koga ‘teli živog i uspravnog betoniraju, Raja pod poslovnu zakletvu rek’o da je preživeo sve metode pritiska, bombu kao pritisak, ali da nikad nije im’o pritisak od ministar, i da je on, kao takav, samo za poštovanje profesije i zakona.

Još nije ende, ovih meseci, punih pet, štrajkuju novinari valjevskog nedeljnika „Napred“. Nisu se oni nešto isticali u taj novinarski profesionalizam, bili neki prosek, beležili šta koja vlast kaže, ali, ko što biva, držali se svoje nezavisnosti i, ko što biva, mogli bi biti ilustracija položaja novinara. U štrajk stupili pre pet meseci, jerbo je Opština imenovala urednika mimo njihove volje, međutim niko ih ne brenuje, poštuju zakon o štrajku, sve poštuju, dolaze na pos’o, ali ih Opština ne konstatuje, novi urednik sa svoj potencijal udara svoj prosek, kad se piše o događajima u ubskoj opštini, obavezno stoji upski u prefiksu, ali čovek napreduje, nema mu se dogodi, ko što je, po svedočenju ranijeg urednika, bivalo, nema da napiše oktombar, ni pod razno decenbar. I sve na svom mestu, sve bre funkcioniše, vlast vlada, novine izlaze, čitaoci čitaju.

Evo ga i ende, kad sam prijavio tekst za „Vreme uživanja“, pita mene jedan od urednika, naravno omiljenih, Šta je, opet si se zaljubio, ko da prečuh, ali, Kiš, pa Danilo, zapisa, Svaki susret između muškarca i žene započinje ko da je prvi susret na svetu. Samo što kod mene taj susret traje, kao kod novina.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure