img
Loader
Beograd, 40°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slobodna ljudska volja

25. јануар 2006, 18:28 Branislav Mišić, Beograd
Copied

"Svetosavska pretplata", "Vreme" br. 784; "Vole, ne vole", "Vreme" br. 785; "A Exit ne smeta", "Vreme" br. 785

Odavno je Aleksandar Baljak zapisao „Ko o čemu, Domanović o našim trenutnim teškoćama“. Međutim, „trenutne teškoće“ se nešto odužiše, pa traju već više od jednog veka. I eto, kao jednu od reakcija na „zakeranje“ Teofila Pančića povodom „hramodoprinosa“ dobili smo obrazloženje da je to slobodna ljudska volja, inače bi bilo mnogo više zakerala. Znači, naša vlada nam svojim uredbama propisuje našu slobodnu volju, valjda da se ne mučimo i da ne zamaramo previše svoje male sive ćelije razmišljanjem o tome šta mi to hoćemo. Kod Domanovića je tako na jednom mestu parlament rešio da žito mora da dobro uspeva, a Dušanu Čukiću se pripisuje vest da je vlada jedne bliskoistočne zemlje zabranila masovne mitinge, pošto takvi skupovi „ne izazivaju interesovanje javnosti“. I sada ćemo srećni, poput junaka Domanovićeve Dange, lepiti na svoje pošiljke doplatne marke (hramarke?). Problem je samo u tome što je ova uredba postigla kontraefekat, o kome „Mudre Glavice iz senovitih kabineta“ nisu razmišljale. Naime, kad nam narod već ima slobodnu volju, mogla je Dobra Vlada da prosto poruči da od sada svako ko je poslao neko pismo, dopisnicu, razglednicu ili sličnu „napisotinu“ ima da odmah po ubacivanju iste u poštansko sanduče svrati do najbliže (the) crkve, i tamo plati osam dinara kao prilog za gradnju Hrama, koji zapravo „gradi nas“ (kako je pre nekoliko godina marketing SPC-a mudro recklirao jednu poznatu parolu iz vremena komunističkog jednoumlja, kada su dragoceni resursi olako trošeni na izgradnju profanih objekata, poput železničkih pruga). U tu svrhu bi se poštanski sandučići mogli izmestiti u crkvene porte. Time bi bila olakšana i naredna izražavanja slobodne ljudske volje, a bila bi rešena i aktuelna dilema Užičana šta im je preče graditi: crkvu ili poštu. Na taj način bi se mogla prikupiti i veća sredstva, pošto bi se moglo očekivati da mnogi od građana lojalnih Crkvi i Državi neće imati sitno, pa će, hteli ne hteli, da dobrovoljno prilože i celih 10, a neki i 20 dinara (nije bez razloga upravo hram Svetog Save motiv ugraviran na trenutno najvećoj kovanici).

Ali, ne treba sumnjati da će i ovakva manjkava Uredba postići određene efekte. Teofil Pančić ju je pogrešno uporedio sa obavezom plaćanja televizijske pretplate. Pošto, za razliku od RTS-a, SPC još uvek nije javni servis (u nastajanju), Uredba se može uporediti samo s nametanjem plaćanja pretplate Televiziji Pink, koja je, slobodnom ljudskom voljom, prilično gledana i popularna. Doduše, i ta televizija je nalazila načine da naplati pretplatu, ali o tome je već dovoljno napisao jedan novinar ovog nedeljnika, pa je imao i ozbiljne (sudske) probleme jer je koristio reč iz srpskog jezika koja te načine najpreciznije opisuje. A među pismima čitalaca našlo se i ukazivanje na činjenicu da svi Novosađani finansiraju festival Exit. Međutim, poslovanje Exita je pod nekom kontrolom vlasti. Sećamo se da su jednom prilikom organizatori proveli neko vreme i iza rešetaka. Ne zna se kako bi se odvijala slična provera poslovanja Pinka, ali i to je nešto što bi se jednom moglo desiti, jer ovo je Zemlja Čuda. S druge strane, poslovanje SPC-a je nešto što pripada nekim višim sferama. Kada je aktuelni ministar finansija svojevremeno u jednom kontakt-programu obrazlagao i branio uvođenje fiskalnih kasa, slušalac koji je naivno pitao da li će i sveštenici morati da izdaju račune za svoje usluge dobio je odgovor da je crkva „neprofitna organizacija“. Otud valjda i potiče razlog za ovakvo oduševljeno ispoljavanje slobodne volje: nije bitno ako smo i na gubitku, pod uslovom da niko drugi ne profitira. Pod uslovom da verujemo Državi.

Komentari: 1

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure