img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mamurluk

08. februar 2006, 19:40 Predrag Ž. Vajagić
Copied

„Pijanstvo je otrežnjenje ljudske duše“, reče mi onomad slobodoumni sveštenik koji je više cenio Boba Marlija no oca Justina, te je uskoro i odbacio crkveni ćelepuš. Svejedno, možemo zaključiti da je onda mamurluk, o kome želimo nešto promucati, opasno iskušenje za dušu.

Dakle, budite se sa rupom u pamćenju (i džepu), stresate poderotine musavog sunca sa lica i, psujući na pasji opanak, migoljite iz kreveta… Za vama uskoro kreće i glava koju kao da je (što rekao jedan znalac iz Pule) Veli Jože raspalio macolom. Misli zvekeću naprazno (teško uočljiv simptom), koske i stomak su temeljno raščibukani, a u ustima kao da je prenoćio konjički puk. Čini vam se da odasvud svrdlaju Vagnerova odsečna krešenda. Zabauljate ka kupatilu, usput šutirajući kućnog ljubimca, ili (ako niste ljubitelj životinja) prvo pokretno kućno čeljade koje vam se mota oko nogu. Od života tražite tako malo – da se dokopate WC šolje, zagrlite je i tiho joj poverite svoje dileme u vezi opstanka.

Naravno, sinoć ste verovali da možete držati na uzdi svoje sapete nagone. Ali, eto – desilo se najgore. Vinjak je bio epski opak (što reče Jergović – „kao voda kojom su se hladili nuklearni reaktori u Černobilu“), popili ste koju (litru?) preko žeđi, a samo nečastivi ume kasti šta ste muklo romorili tuđim ženama. Muka je u tome što energiju pijanstva (ako se još javlja!) potire turobno jutro kada, ravnoteže radi, treba platiti noćašnje odstupanje od vlastite prirode.

Januar je posebna priča. Praznici su slepljeni, pljušti ždranje, a sve priče su masne, pečene i slaninom nadevene. Pa kako da vam komedijant slučaj ne prilepi „blagočastivu cokulu u zadnjicu“. To je kazna što svaku novu godinu (čija je utešiteljska misija oročena) merkamo istom strašću kojom smo staru ponizili i razbatalili. Pitomiji ljudi, na dalekim polutarima, još i smisle kakvu zabavu. Nama samo daj jestija, pitija i pijanog šenluka i sve je potaman. Pa, još da u piću imamo ustuka. Više se oslanjamo na Rableove međe: „Prestani da piješ kad ti pluta na papučama nabubri za jedno pola stope“. Ipak, bolje biti naliven nego prikucan komšijskim zalutalim rafalima za fotelju dok ekranom (avaj!) promiču beslovesna grla narodnjačke ergele.

Koliko ljudi toliko slavljeničkih ćudi. A tek volšebnih lekova protiv mamurluka? Neki preporučuju ledeni jogurt. Drugi ljušte banane, rasol, zeleni čaj… Već pomenuti Istranin savetuje: „Oplahivati se vodom, lokat hektolitre kafe i nosit’ ‘očale za sunce.“

Sportski zaluđenici, kojima se pijanstvo nekako otkačilo, smatraju da nije loše istrčati ili poplivati koji kilometar našte srca koje stenje u ubojima. Ali šta da preduzmu oni kojima je šank jedino borilište? A, opet, pijanci se i regrutuju iz hordi onih koji sport vole – ali uz pivo i na TV-u.

Sračunatiji uoči žeđarskog izleta, zaverenički pedantno, potope limun u toplu vodu, pa to sutradan piju kao lekariju ili preventivno uzmu kašiku maslinovog ulja. Drugi, kao posle antičkih orgija, zoblju bademe, suve smokve, papaje i ananas. Jedna engleska zamlata predlaže da se limun dobro utrlja ispod pazuha u pravcu kretanja kazaljki na satu. Ukoliko postoji priručno žensko stvorenje, dobro ga je nagnati da spravi bolesničku juhu, kuvanu jagnjetinu (može i konjetinu), ili lešadu od morske ribe (ma šta to bilo, dobar je prilog uz vašu olešenost).

Treba neprestano – stresam se od jeresi – piti vodu. Ima ljudi koji se nekako osole u snu te svako svitanje zaliju gutljajčićem. Za njih je stvorena mudrost da se klin klinom izbija. Ali jedan klin uvek ostaje. Bitno je (zna se kako) dati oduška svojoj mučnini. Kao onaj znanac što je „bacio peglu“ na vrzmajuće kerče, pa se kasnije iščuđavao: „Uopšte se ne sećam da sam ga pojeo“.

Neko u pijanstvu kidiše na sebe, neko, bogami, i na druge, a najlukaviji se prilepe uz sve što se diči prečasnim odlikama ženskog pola. I sve te rane valja izvidati. Strgnimo ipak predrasude sa dosadne priče o buđenju kraj svladanog objekta pijane požude. Po ofucanoj legendi – naroljani se budi, s nevericom i prezirom odmerava usnuli cvetak i, kao oparen, napušta ljubavnu barku. Puko trabunjanje! Prvo, mamurnom bi, u njegovoj tmuši, i idealna krevetska saputnica bila gnušanja vredna. Drugo, ako je posledi i estetski otklon, otkud snaga da se panično đipi s postelje. I konačno, zašto ne dozvoliti da se u pijanstvu otvore vrata percepcije zapostavljenoj duhovnoj lepoti. A i šta ćemo sa onima kojima se posreći samo kad su pijani?

Da ne dubimo priču o političkom mamurluku. Tutnu ti gusle u ruke, napune džepove džebanom, obezbede dovoljno vatrenog pogona, upere prstom i tulum može da počne. Ali, gle, sutradan – glava puca (ako je još na ramenima), nema kuće, zavičaja, gradovi i ljudi u pepelu, a onaj koji je obećao da će platiti štetu kao da je u zemlju propao. Pojaviće se kad sve prođe, šarajući neme karte sa viskijem u ruci. Onomad su i jednog ambasadora požapke komiranog izneli iz počasne lože. Šta će, ne razbira jezik, guši ga protokol, a nostalgija zapekla i osušila grlo.

Svako razdanjivanje, kada spadaju koprene sa uma i srca, opasno je. Priča se da su u Rusiji pojedini mužici bili decenijama stalno pijani. Bolje po sistem, jer bi se kad-tad zapitali: „Bogamu, a gde je baćuška car?“

Na kraju, da bih umirio savest, a i ona je češće na mekanim dušecima nego na isposničkoj rogozini, dajem reč veleučitelju Vasi Pelagiću. On veli da oni koji „žderu špirituozna pića gube na telesnom i umnom kapitalu i od njih nikad zdravomislećih radnika“. Pijanci su, tvrdi, „bunovni, rasejani, naduveni, ili dopola, ili posve izgubljeni“. Kržljave, otupljuju i stupaju u carstvo „sumanutih blesana“.

Ali, natoči tu istinu pijancu umesto uobičajene jutarnje doze, ako smeš!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.maj 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr