Proizvođač brenda hello! uspeo je za tri godine da osvoji četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji
KOMPANIJA IMA POTENCIJAL: Direktor Goran Redžić
Za tri godine kompanija za proizvodnju voćnih sokova Fruvita je sa prepoznatljivim brendom hello! uspela da zauzme četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji. Ovaj visoki rejting kompanija je postigla od maja 2003. godine, kada je počela s radom prva fabrika na 900 kvadrata u selu Lunjevac kod Smedereva, poznatom voćarskom kraju. Danas su proizvodni pogoni i skladišta Fruvite smešteni na oko 5000 kvadrata. Fruvita godišnje prerađuje oko 3000 tona voća, koje otkupljuje od lokalnih uzgajivača, uglavnom iz smederevskog kraja, a kapacitet tri proizvodne linije iznosi 100 miliona litara gotovih proizvoda godišnje.
KLJUČNAODLUKA: Generalni direktor Fruvite Goran Redžić kaže za „Vreme“ da kompanija, od samog početka, nije mnogo obraćala pažnju na jaku konkurenciju, nego se okretala potrebama potrošača insistirajući na poštenom pristupu i kvalitetu proizvoda. Iako je početni plan bio da se u veoma jakoj konkurenciji Fruvita probije proizvodnjom kvalitetnih voćnih nektara, najveći rast kompanija je ostvarila izbacivanjem na tržište voćnih napitaka u plastičnoj (PET) ambalaži sa 12 odsto voćnog sadržaja.
„U jednom trenutku smo, zbog ograničenih kapaciteta, morali da odlučimo da li ćemo da proizvodimo u podjednakim a nedovoljnim količinama i voćne nektare i voćne napitke, ili da se opredelimo za proizvod sa većim izgledom za uspeh“, podseća na dilemu Redžić. On objašnjava da je segment voćnih napitaka, u to vreme, bio nov na našem tržištu i potrošači su pokazivali veliko interesovanje za tu vrstu proizvoda i ambalaže. Pored toga, podaci sa tržišta razvijenih evropskih zemalja ukazivali su na to da je ovaj segment najbrže rastući među negaziranim pićima u Evropi. „Zato smo doneli odluku da voćni napici budu težište naše proizvodnje. Današnje tržišno učešće od 75 odsto u kategoriji voćnih napitaka potvrđuje ispravnost te odluke. U kategoriji voćnih nektara učestvujemo sa 10 odsto, ali u budućnosti ćemo se mnogo više baviti njima. Svi naši proizvodi zajedno čine 25 odsto tržišta negaziranih pića u Srbiji“, navodi direktor Redžić.
USPEH: Najpoznatiji proizvodi Fruvite
Kompanija je jednu od najvećih investicija ostvarila 2004. godine kupovinom italijanske opreme za preradu voća i proizvodnju voćnih kaša sa aseptik punjenjem. Do 2005. godine Fruvita je voćnu kašu i koncentrate kupovala od domaćih i stranih proizvođača, ali u nekim periodima nije bilo moguće nabaviti sirovine odgovarajućeg kvaliteta, što je prouzrokovalo da neke osetljive ukuse, kao što je, na primer, voćni nektar jagode, kompanija ne proizvodi godinu dana. „Sada je ovaj problem rešen. Sopstvena linija za preradu voća omogućava nam da u potpunosti kontrolišemo kvalitet sirovina i gotovih proizvoda. Ipak, najznačajnijom investicijom smatram kupovinu KHS apsetic linije za punjenje voćnih napitaka bez konzervansa. Pokretanjem ove linije Fruvita je postavila nove standarde kvaliteta za nadolazeću konkurenciju u oblasti voćnih napitaka i sačuvala poziciju lidera“, tvrdi Redžić.
Prema njegovim rečima, Fruvita trenutno izvozi samo 10 odsto od ukupne proizvodnje na tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, gde je 2004. osnovana Fruvita Montenegro.
BRZRAST: „Vrlo brzo smo rasli i nismo imali problem kako prodati, nego kako proizvesti dovoljno da bismo zadovoljili tražnju potrošača. Od 2003. godine povećali smo broj zaposlenih 10 puta, tako da kompanija sada zapošljava oko 200 ljudi. Fruvita ima potencijal da zaposli još ljudi u proizvodnji, ali mladi se teško odlučuju da rade van Beograda“, navodi direktor Redžić. On smatra da je, pored mogućnosti da poslovnu karijeru započnu u inovativnoj domaćoj kompaniji koja kontinuirano ulaže u sebe i svoje zaposlene, dobar podsticaj i to što je najmanja plata u Fruviti na nivou prosečne u Srbiji, a prosečna za 30 do 50 odsto veća od prosečne u Srbiji.
Fruvita je na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu osvojila devet zlatnih i tri srebrne medalje za voćne napitke i voćne sokove i nagradu Dobar dizajn za dizajn hello!, voćni nektar u brik pakovanju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim
Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati
Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Klima u Briselu prema srpskim vlastima se menja. To se vidi i po izjavi predsednice Evropske komisije prilikom posete Srbiji, koja je uzdržanija nego prošlogodišnja, kao i po najavama teksta dolazeće rezolucije. Šta to u stvari znači? Na čemu je predsednica EK zasnovala svoje jedine pohvale i imaju li građani Srbije razloga da se tome raduju? Za “Vreme” govore Srđan Majstorović, Maja Kovačević, Andreas Šider, Vula Ceci i Nemanja Nenadić
Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!