

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Nisu samo pristalice najvažnije sporedne stvari imali priliku za nezadovoljstvo protekle nedelje (12–16. jun). Kursevi većine akcija su nastavili da klize nadole, te su mnogi investitori obustavili kupovne aktivnosti pitajući se gde se nalazi dno tržišta. Indeks najlikvidnijih akcija već se nalazi ispod vrednosti s početka godine, dok je pokazatelj svih akcija imao nešto blaži pad, pre svega zbog njegove strukture u koju ulaze i mnoge izrazito nelikvidne hartije od vrednosti.
Akcija koja je donedavno bila najsvetlija zvezda tržišta – beogradska Agrobanka zabeležila je pad od preko 13 procenata u susret dokapitalizaciji koju Komisija za hartije od vrednosti još uvek nije odobrila. Cena je krajem nedelje padala do blizu 15.000 dinara u pravoj investicionoj panici koja je zahvatila akcionare ove naše najstarije banke. Činjenica da se tržišna vrednost akcija Agrobanke na momente približavala ceni dokapitalizacije, koja je prouzrokovala u velikoj meri povlačenje novca sa Berze i pad tržišta, samo je još jedan od paradoksa sa kojima se u poslednjem periodu investitori često susreću. I druge bankarske akcije su registrovale silazni trend. Tradicionalno najstabilnija, Čačanska banka zabeležila je veliki pad spustivši se na nivo od 40.000 dinara, istina uz mali obim prometa. Univerzal banka i AIK banka Niš zabeležile su blaži pad vrednosti a ove akcije su činile gro ukupnog trgovanja tokom sedmice.
Akcija koja je prijatno iznenadila investitore je vrbaška šećerana „Bačka“, koja je u samo pet radnih dana dobila na vrednosti 41,6 procenata. Ovom industrijom šećera, inicijalno kupljenoj na Berzi od strane kompanije MK Komerc, od prošle godine upravljaju zajedno nemački Nord Cuker i spomenuta novosadska kompanija. Rastu tržišne vrednosti „Bačke“ doprineli su dobri poslovani rezultati, ali još više ulazak u vlasničku strukturu IM Matijević, čime je nastavljen mali rat domaćih preduzetnika, najvećih kupaca preduzeća u procesu tranzcije.


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve