Kompletna rekonstrukcija jedinog objekta sa bazenima koštaće oko 1,5 miliona evra i opština očekuje da će novac dobiti iz budžeta skrojenog za Nacionalni investicioni plan
Novi Beograd je najveća opština u Srbiji, sa prijavljenih 230.000 stanovnika i još oko 30.000 ljudi koji tu rade ili žive. Balkanski Menhetn, kako ga naziva zamenik predsednika Skupštine opštine Goran Džafić, od velike spavaonice izrastao je u biznis centar svetskih banaka, predstavništava velikih automobilskih kuća, naftnih giganata, građevinskih kompanija itd. U Novom Beogradu gotovo svakog dana završi se po jedna nova zgrada, a taj prostor koji poprima fizionomiju savremenog velegrada – nema ni jedan jedini zatvoreni bazen. Beogradska arena je sinonim za loptu, a drugi sportski centar, „11. april“, ima ruinu od tzv. olimpijskog bazena koji se ne koristi 15 godina. „Dva letnja bazena, za neplivače i treninge, povremeno su rekonstruisana, ali po modelu štapa i kanapa, krov odavno prokišnjava, a ceo nekada ugledan sportski centar liči na napola zakrpljenu građevinu“, kaže za „Vreme“ Goran Džafić.
LOKALNI PROJEKAT, NACIONALNA INVESTICIJA: Zamenik predsednika SO Novi Beograd Goran Džafić
REKONSTRUKCIJA: Opština je odlučila da podupre kompletnu rekonstrukciju „11. aprila“ i prikupi iz gradske i državne kase potrebnih 1,5 miliona evra. Džafić navodi da je Ministarstvo obrazovanja i sporta već odobrilo 15 miliona dinara za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju celog Centra i kupovinu ventilacionih komora, a ostatak novca očekuje se iz budžeta Nacionalnog investicionog plana i delom iz gradskog. „Verujem da će sadašnja opštinska vlast bar do pola završiti taj poduhvat, ali ako sredstva stignu na vreme, ima izgleda da se rekonstrukcija okonča do 2008. godine“, smatra Džafić. On najavljuje da će za dve nedelje biti raspisan tender za glavni projekat, da će kompletna dokumentacija biti pripremljena do kraja godine i da će se do tada uraditi klimatizacija. „To bi bila prva faza, zatim slede još dve: rekonstrukcija dva mala bazena i krova. Veliki zatvoreni bazen kojme nedostaje dva centimetra da bi dobio status olimpijskog, bio rekonstruisan u trećoj fazi, kao i pomoćna sala za mali fudbal, košarku i odbojku, tribine i sve pomoćne prostorije u Centru, a zatim spoljni teniski tereni“, objašnjava zamenik predsednika opštine. Najveći problem na koji je opština naišla kad je ušla u celu priču jesu ogromni troškove održavanja „11. aprila“. Ukratko, Centar je nerentabilan. „Čak ni zagrevanje bazena ne može da se pokrije od cena karata za plivanje. Zato ćemo ići na komercijalnu varijantu – dogradnju poslovnog prostora oko bazena kako bismo privukli firme da zakupe lokale.“ Da bi se centar sam izdržavao, za malu naknadu ponudiće svim osnovnim i srednjim školama u Novom Beogradu da tokom prepodneva koriste bazene za obuku neplivača i da svaka škola bar jednom nedeljno ima čas plivanja u „11. aprilu“. Zatvoreni bazen će po podne i u večernjim satima biti otvoren za građanstvo ili za treninge plivačkih ili vaterpolo klubova.
MAKETA: Za sada postoji maketa budućeg izgleda Centra, koja je zapravo vizija tima arhitekata koje je angažovao „11. april“ i slična je konačnom idejnom rešenju koje će biti završeno za nekoliko dana. Na osnovu tog idejnog rešenja, Centar će raspisati tender za glavni projekat, dakle za kompletnu dokumentaciju rekonstrukcije, od najmanje pločice do krova. „Bilo bi lepo kada bi Centar izgledao kao na maketi, jer su na njoj ukomponovani i dodatni sadržaji. Izgleda fenomenalno, ali može da bude problema u obezbeđivanju sredstava. Ono što mogu da garantujem jeste da će novac koji Opština dobije od države biti utrošen na rekonstrukciju i u sledeće dve do tri godine imaćemo gde da se kupamo zimi“, obećava Džafić.
Inače, sredstva iz Nacionalnog plana raspodeljuju se na lokalne samouprave, prema spisku prioriteta koje one utvrde. Novi Beograd je tražio pare za rekonstrukciju pet sportskih terena između zgrada u blokovima, za revitalizaciju centra Fontana, za ogradu oko osnovne škole Kameni na Ledinama, za rekonstrukciju Prvomajske ulice, za adaptaciju četiri biblioteke i za pilot-projekat logorobotika na Politehničkoj akademiji. „Da kvartovi u Novom Beogradu ne bi ličili samo na konstrukcije od betona i stakla, krenuli smo da im promenimo lice“, navodi Džafić motiv da se ulepša život stanovnika ove opštine. On najavljuje i jednu veliku privatnu investiciju – akva-park u Bloku 44, igraonicu na vodi za mlađu populaciju, sa tridesetak bazena sa toboganima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ne bi iznenadilo da je iz evropskih institucija, pre svega iz Evropskog tužilaštva, pristigao dokazni materijal koji je TOK odlučio da ne ignoriše. Ako je taj materijal pristigao, onda je to i poruka evropskih institucija kako se očekuje da se po tom pitanju nešto i uradi. Čak možda i poruka da će tužioci imati neku vrstu političke zaštite”, kaže za “Vreme” advokat Vladimir Beljanski. Njegov kolega, advokat Jovan Rajić nastavlja: da ovo nije predstava u Vučićevoj režiji pokazuje ponašanje njegovih medija, koji već mesecima vode kampanju protiv TOK i koji su znali šta se sprema. Drugo, Vučić je poslao svog ličnog advokata Palibrka da brani Momirovića i vodi računa da ovaj ne kaže tužilaštvu nešto što ne treba
Darko Glišić, ministar za javna ulaganja, imao je moždani udar pred kamerama. Režim je pokušao da za to nekako okrivi građane, jer građani, tobože, nisu pokazali dovoljno empatije za ono što se dogodilo ministru. Međutim, režim je taj koji sistematski pokušava da ubije samilost kod građana. A ovo sa Glišićem samo je signal da je društvo sebi delimično odstranilo saosećanje kao čin samoodbrane
U Srbiji ima više radnika privatnog obezbeđenja nego policajaca. Dok su oni često loše obučeni i pripremljeni, njihovim gazdama ide odlično od poslova sa državom i lokalnim samoupravama. Ponekad je taj posao prljav, recimo izbaciti studente sa fakulteta ili opoziciju iz lokalne skupštine
Beograd očekuje strateški dijalog i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Kad su već iz Vašingtona stizali signali ohrabrenja, kako se dogodilo da Donald Tramp razreže Srbiji carine od 35 procenata, među najvišim u svetu i najvećim na Zapadnom Balkanu
Kao i sada, predsednik Republike Srpske se sa Sarajevom svađao javno. Kao i sa Evropom i sa SAD, pod čijim su sankcijama on i njegova porodica. Uprkos tome, njegovo se bogatstvo uvećavalo i njegova je moć u RS rasla iz godine u godinu. Ako je na početku karijere izgledao kao tvrd ali razuman političar, s vremenom se pretvorio u svojeglavog i nepristojnog kabadahiju koji galamom i psovkama rasteruje neprijatelje. Sada je, izgleda, stigao račun na naplatu
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!