img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

19. april 2007, 04:57 Redakcija Vremena
Copied

Ženeva: Raseljeni

Rat u Iraku i nasilje, koji odnose desetine života gotovo svakog dana, imaju visoku cenu i kada je reč o izbeglicama i interno raseljenim licima. O ovom problemu, o kome je bilo relativno malo reči, govorio je generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun na konferenciji ove organizacije u Ženevi u ponedeljak. Prema proceni UN-a, oko četiri miliona Iračana se može smatrati

izbeglicama i interno raseljenim licima. Njihov broj se svakog meseca poveća za oko 50.000. Izbeglica je već više od dva miliona, a velika većina njih utočište je potražila u susednim zemljama Siriji i Jordanu. Sirija je prihvatila oko 1.200.000 Iračana, a Jordan 750.000, dok je u ostale arapske zemlje pobeglo još nekoliko stotina hiljada ljudi.

Sekretarijat za izbeglice UN-a i Ban Ki Mun uputili su apel za pomoć koji se naročito odnosi na SAD i EU, ali i na iračke susede da nesrećne ljude ne prisiljavaju na povratak u Irak. Stav UN-a je da bi SAD i EU trebalo da ponesu veći teret u pružanju utočišta i azila najugroženijima, kao i neophodne pomoći Jordanu i Siriji. „Nadam se da će ova konferencija oživeti međunarodnu podršku i obezbediti im veću zaštitu i pomoć“, izjavio je Ban Ki Mun. Visoki komesar UN-a za izbeglice

Antonio Gutijeres izjavio je za britanski BBC da je pažnja međunarodne javnosti fokusirana na sukobe u Iraku, a da je zanemarila razmere humanitarne katastrofe. „Ne posvećuje se dovoljno pažnje činjenici da je četiri miliona ljudi raseljeno i da živi u veoma teškim uslovima i u Iraku i van njega. I izraz međunarodne solidarnosti je ključan jer, da budemo iskreni, oni su u osnovi napušteni od svih nas.“

Lagos: Neredi u Nigeriji

Više od pedeset osoba poginulo je u talasu nasilja koji se povezuje sa izborima za guvernera u 36 nigerijskih saveznih država. Izbori za guvernere trebalo je da budu generalna proba za predsedničke izbore zakazane za 21. april. Vladajuća Narodna demokratska partija (PDP) aktuelnog predsednika Oluseguna Obasandže pobedila je u 26 od 33 države. Opoziciona Svenigerijska narodna partija pobedila je u jednoj, dok je druga opoziciona partija Progresivni narodni savez pobedila u državi Abia, na jugoistoku zemlje. Prema izveštajima agencija, izbori su praćeni mnogim neregularnostima, počev od neotvaranja glasačkih mesta i izbacivanja sa spiskova do paljenja glasačkih listića. U Delti, državi na jugu zemlje koja proizvodi naftu, izbori nisu ni održani jer je kampanja bila praćena etničkim nasiljem, koje se rasplamsalo kada je PDP proglašen za pobednika u toj provinciji. Etnički i verski sukobi učestali su u Nigeriji poslednjih decenija, a u onom koji se dogodio početkom prošle godine stradalo je nekoliko stotina ljudi na severu zemlje. Zemlja je hronično podeljena na muslimanski sever i hrišćanski jug, ali i na lokalne klanove. Stoga je neizvesno kako će se situacija dalje odvijati, s obzirom na zakazane predsedničke izbore, posle kojih bi aktuelni predsednik Olusegun Obasandža trebalo da ode sa vlasti. To bi trebalo da bude prva civilna smena dve administracije nakon nekoliko decenija smena vojnih diktatura.

Meksiko Siti: Rat kriminalaca

Meksička policija objavila je da je u ponedeljak ujutro pronašla tela dvadeset osoba za koje se pretpostavlja da su pripadnici suparničkih kriminalnih grupa i da su stradali u obračunima oko kontrole nad distribucijom narkotika u SAD. Tela su pronađena u nekoliko meksičkih država i na nekima su se mogli videti tragovi mučenja, dok su druga imala prikačene poruke. Meksiko već duže vreme potresaju ratovi kriminalnih grupa. Prošle godine, u njihovim obračunima poginulo je više od 2000 ljudi, dok je u ovoj godini već stradalo oko 600 osoba. U okviru borbe protiv organizovanog kriminala meksički predsednik Felipe Kalderon naredio je da se u januaru rasporedi oko 3000 vojnika u državi Tihuana, na granici sa SAD, dok je u decembru raspoređeno oko 7000 vojnika u provinciji Mičoakan, na pacifičkoj obali, nakon što je u toj provinciji stradalo 500 osoba prošle godine. U odvojenoj akciji u ponedeljak meksička vojska uhapsila je više od 100 policajaca zbog sumnje da imaju veze sa organizovanim kriminalom.

Peking: Zatvaranje kockarnica

Više od 100 kockarnica duž kineske granice primorano je na zatvaranje nakon akcije koju je država pokrenula 2005, objavili su kineski mediji. Kineski zvaničnici smatraju da se njihovi prihodi koriste za ilegalne poslove, tako da je zahvaljujući naporima države, ali i uz pomoć kineskih suseda, od 149 kazina, koji su radili 2005, danas ostalo samo 28, i to na granici sa Rusijom, Burmom i Vijetnamom. Pomoć stranih država sastojala se i u zabrani Kinezima da ulaze u kockarnice. „Smatramo da će njihov broj još više opasti do kraja ove godine“, izjavio je jedan kineski zvaničnik. Kineska Komunistička partija zabranila je kockanje u zemlji još 1949. Ono je danas dozvoljeno samo u gradu Makaou, koji je Kina povratila od Portugala 1999, ali se i tu nalazi pod strogom kontrolom države. Ipak, ni država ne može sasvim da stane na kraj porocima, ali i zabavi za veliki broj ljudi. Tako mnogi Kinezi putuju u susedne zemlje da bi se kladili i kockali, na šta godišnje potroše više od 100 milijardi dolara, kako je procenio Kineski centar za lutriju Pekinškog univerziteta. Prošle godine pokrenuto je oko 380.000 sudskih sporova zbog kockanja u kojima se na optuženičkoj klupi našlo 1.250.000 ljudi. Pretpostavlja se i da mnoge kockarnice nastavljaju sa ilegalnim radom, dok stege državne prinude vremenom ne popuste, da bi potom ponovo legalizovale aktivnost.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure