img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

11. oktobar 2007, 02:15 Redakcija Vremena
Copied

Havana: Četrdeset godina od smrti Če Gevare

Na Kubi, ali i širom Južne Amerike u ponedeljak je obeleženo 40 godina od smrti Če Gevare. Oko 10.000 ljudi prisustvovalo je ceremoniji u njegovom mauzoleju u Santa Klari, gradu na Kubi gde se borio za vreme kubanske revolucije. Ceremoniji je prisustvovao Raul Kastro, brat obolelog kubanskog predsednika Fidela Kastra, koji je na početku pročitao Fidelovu poruku: „Zastao sam u mojoj svakodnevnoj borbi da bih se poklonio, s poštovanjem i zahvalnošću, pred izuzetnim borcem koji je pao pre 40 godina.“ Aleida Gevara, kćerka Če Gevare, izjavila je da je rad njenog oca opravdan i dokazan najnovijim levičarskim strujanjima u Južnoj Americi. „Danas Južna Amerika počinje da se budi i njegovi snovi počinju da se ostvaruju.“ Ceremonije su održane i u Boliviji i Venecueli. Levičarski predsednik Bolivije Evo Morales posetio je Valjegrande, mesto gde je Če bio sahranjen nakon što je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci preneti su na Kubu 1997. „Če živi. Njegova herojska borba i borba drugih revolucionara se nastavlja dok se divljački kapitalizam ne promeni“, izjavio je Morales.

Ernesto Če Gevara spada u najpoznatije revolucionare svih vremena.

Legenda je postao odmah posle smrti. Njegove slike pojavile su se na studentskim demonstracijama u Evropi naredne godine, i on je postao jedan od njihovih simbola. „U Južnoj Americi slika Če Gevare predstavlja simbol oružane revolucije i borbe domaćeg potlačenog stanovništva“, smatra Triša Zif, upravnik putujuće izložbe slika Če Gevare. Četrdeset godina posle smrti, Če Gevara i dalje važi za simbol pobune i borbe za ideale širom sveta. Njegova slika sa bradom i beretkom verovatno spada u najreprodukovanije fotografije svih vremena. „Bio je zgodan, mlad, ali i više od toga, umro je za svoje ideale, tako da je odmah postao ikona. Če Gevara je postao simbol. Njegov logo je slika, koja predstavlja promenu. Postao je ikona slobodnih mislilaca, na bilo kom nivou, od antiratnog, zelenog, do antiglobalističkog“, izjavila je Triša Zif.

Kijev: Dogovor

Ukrajina i najveća ruska firma za proizvodnju i transport gasa Gasprom u utorak su postigli dogovor o terminima i načinu otplate ukrajinskog duga. Ukrajina je tako izbegla rizik obustave snabdevanja ovim energentom. Gasprom je nešto ranije pretio da će obustaviti isporuke gasa toj zemlji, ukoliko ne podmiri ovogodišnji dug koji iznosi oko 1,3 milijarde dolara. U protekle dve godine Rusija i Ukrajina imale su mnogo nesuglasica oko isporuke i otplate gasa. Rusija je jednom, početkom 2006, prekinula isporuku gasa Ukrajini, što se odrazilo i na snabdevanje u Evropi. Poučena tim iskustvom Evropska komisija je pozivala na brzo rešenje problema. Moskva je često na udaru kritika da koristi energente kao političko oružje, što ona uporno negira. Najnoviji zahtevi Gasproma za otplatu duga usledili su samo dva dana nakon ukrajinskih parlamentarnih izbora, na kojima su akteri tzv. narandžaste revolucije s kraja 2004. postigli bolje rezultate nego na prethodnim. U taboru ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka to je okarakterisano kao još jedan politički manevar Rusije.

Viskonsin: Ubistva

Tajler Piterson (20), zamenik šerifa u mestu Krendon, u američkoj državi Viskonsin, ubio je u nedelju šest osoba, dok je sedmu teško ranio, pre nego što je i sam stradao u obračunu s policijom. Incident se dogodio u kući njegove bivše devojke. Među ubijenima su i jedna 14-godišnja devojčica i Pitersonova bivša devojka. Troje ubijenih su bili učenici srednje škole u Krendonu, dok je ostalo troje maturiralo pre nekoliko godina. Policija iz malog mesta u Viskonsinu još nije objasnila čitav slučaj, jer su ostali nejasni Pitersonovi motivi, mada je policiji bilo poznato da je u svađi sa nastradalom grupom. Izdato je saopštenje u kome se navodi da on u vreme obračuna nije bio na dužnosti, kao i da je ubijen iz policijskog snajpera, nakon neuspešnih pregovora o njegovoj predaji. Ističe se da je on uspešno prošao sve testove za prijem u policiju i da je radio kao zamenik šerifa puno radno vreme. „Nismo mogli ni da pomislimo da bi ovako nešto ikada moglo da se dogodi“, izjavio je Džon Dini, šef lokalne policije. „Kada smo shvatili da je on naš osumnjičeni, više nije bio policajac.“

Moskva: Političko ubistvo

Rusko tužilaštvo saopštilo je u ponedeljak da je poznato ime ubice novinarke Ane Politkovskaje, ali da se još ne zna ko ga je naručio. Petros Garibijan, tužilac koji vodi istragu, izjavio je da je ubistvo politički motivisano, i da može imati veze sa ubistvom Pola Hlebnjikova, urednika ruskog izdanja časopisa „Forbs“ 2004. godine. „Još nismo optužili ubicu, ali znamo ko je“, izjavio je Garibijan za „Novu gazetu“, časopis u kome je radila Politkovskaja. On je odbio da spekuliše ko bi mogao da stoji iza ubistva koje se dogodilo na dan rođendana ruskog predsednika Vladimira Putina.

Ana Politkovskaja bila je poznati ruski novinar i dobitnik nekoliko nagrada za izveštaje iz Čečenije. Njeni tekstovi o kršenjima ljudskih prava i lošim postupcima ruske vojske i vlasti u Čečeniji ljutili su zvaničnike u Kremlju. Ubijena je 7. oktobra 2006, u ulazu zgrade u kojoj je stanovala. Godišnjica njene smrti ponovo je skrenula pažnju na istragu o ubistvu. U avgustu je uhapšeno deset osoba, osumnjičenih da su pomagale u organizovanju ubistva, dok su optužnice podignute protiv 11. Tada je saopšteno da je ubistvo organizovala čečenska kriminalna grupa, a uhapšena su i petorica pripadnika ruskih službi bezbednosti, koji su osumnjičeni da su ubicama davali informacije o kretanju ruske novinarke. Ruski vrhovni tužilac Jurij Čajka izjavio je tada da je ubistvo organizovao neko ko živi van Rusije, sa ciljem da diskredituje predsednika Putina, ali dosadašnja istraga nije to potvrdila. Garibijan je izjavio da je ubistvo i politički motivisano i povezano sa njenim radom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure