![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Tan2024-07-2221072034_4-309x232.jpg)
Posledice atentata
Direktorka Tajne službe SAD podnela ostavku zbog atentata na Trampa
Kimberli Čitl podnela je ostavku usred ispitivanja zbog bezbednosnih propusta nakon atentata na Trampa
Nakon gruzijske političke krize i predsedničkih izbora otvara se pitanje da li se autoritarnim vođenjem države i kršenjem ljudskih prava može u evroatlanske integracije
Krajem prošle nedelje u Gruziji su održani predsednički izbori i plebiscit o podršci ulasku te kavkaske, bivše sovjetske republike u NATO i terminu održavanja parlamentarnih izbora. Prema nezvaničnim rezultatima, na predsedničkim izborima pobedio je aktualni predsednik Mihail Sakašvili, dobivši potrebnu većinu od 52,1 odsto glasova već u prvom krugu. Građani su sa više od 60 odsto glasova podržali ulazak Gruzije u NATO i održavanje parlamentarnih izbora na jesen 2008. godine.
Na izborima je učestvovalo sedam kandidata, drugi po broju glasova bio je kandidat ujedinjene gruzijske opozicije Levan Gačečiladze sa oko 25 odsto glasova, a ostali kandidati osvojili su manje od sedam odsto.
Gruzijski izbori još jednom ukazuju na težak put demokratije u postkomunističkim zemljama: navodno boreći se protiv autoritarnog uticaja putinovske Rusije i proruskih političara u Gruziji, predstavljajući se kao prozapdani lider, Mihail Sakašvili je krajem prošle godine uvođenjem osmodnevnog vanrednog stanja „digao ruku“ na građane koji ne podržavaju njegovu politiku. Nakon gruzijskih predsedničkih izbora i plebiscita otvara se pitanje da li se autoritarnim vođenjem države i kršenjem ljudskih prava može u evroatlantske integracije?
ISKUŠAVANJE DEMOKRATIJE: Predsednički izbori u Gruziji bili su taktički potez predsednika Sakašvilija, da jednim „udarcem“ privremeno rešiti više ozbiljnih državnih problema. Na predsedničkim izborima Sakašvili je ostvario ubedljivu pobedu u prvom krugu, potvrdom na plebiscitu o ulasku u NATO postavljen je temelj spoljnje politike Gruzije, a održavanjem parlamentarnih izbora na jesen ove godine predsednik Sakašvili dobio je na vremenu za popravljanje lošeg rejtinga među pristalicama u zemlji, ali i kod zapadnih političara koji su ga u poslednje vreme kritikovali.
Politička kriza ozbiljno je uzdrmala Gruziju u novembru 2007. kada je opozicija izašla na ulice i tražila ostavku predsednika Sakašvilija i raspisivanje parlamentarnih izbora zbog teškog socijalnog stanja u zemlji. Nakon kratkotrajnog vanrednog stanja pod pritiskom Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Sakašvili je raspisao predsedničke izbore.
Zapadni mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikovale su Mihaila Sakašvilija da je koristio državne resurse, upotrebio silu protiv demonstranata i vršio pritisak na opoziciju i medije, te da je izborna kampanja počela u atmosferi vanrednog stanja. „Nakon predsedničkih izbora konačno bi Zapad trebalo da shvati da u Gruziji treba davati podršku i drugim demokratskim liderima, a ne samo Mihailu Sakašviliju“, piše „Fajnenšel tajms“.
OEBS je ipak predsedničke izbore u Gruziji proglasio „demokratskim“. Istovremeno, Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije izdalo je saopštenje da su se izbori odvijali u „nedemokratskoj atmosferi“.
Gruzijska opozicija predsedničke izbore smatra „falsifikovanim“ i najavljuje nove proteste.
NATO NA KAVKAZU: Možda je neizvesno koja će politička snaga sledećih godina biti na vlasti u Gruziji, ali je sasvim izvesno da većina Gruzijaca podržava ulazak zemlje u NATO. Ovu činjenicu potvrđuju programi kandidata na predsedničkim izborima od kojih se čak njih šest zalagalo za ulazak Gruzije u NATO, dok je samo jedan kandidat, Irina Sarišvilji Čanturija, otvoreno bila protiv. Iako plebiscit, za razliku od referenduma, nema obavezujuću pravnu snagu, Gruzijci su za svoj budući spoljnjopolitički kurs izabrali Zapad, a ne Rusiju.
Očekuje se da bi na samitu NATO-a u aprilu 2008. u Bukureštu, ako zvanično usledi poziv za članstvo u alijansu Jadranskoj grupi (Hrvatska, Albanija, Makedonija), i Gruzija mogla da dobije dodatnu podršku za integraciju u Severnoatlantsku vojnu alijansu.
Za zapadni svet „prodor“ na Kavkaz mnogo znači: zaokruživanje bezbednosne politike u Crnomorskom regionu, uspostavljanje prolaza u Kavkaski region i Kaspijski basen kroz koji prolazi naftovod Baku–Džejhan, a koji se smatra glavnim snabdevačem zapadnih firmi kaspijskom naftom.
Rusija se protivi ulasku Gruzije u NATO, kao što se protivi i razmeštanju protivraketnog štita u Istočnoj Evropi, zbog navodnog ugrožavanja njene bezbednosne politike na Kavkazu, kao i obećanja Zapada sa kraja osamdesetih godina prošlog veka da se NATO neće širiti na prostor SSSR.
DEMOKRATIJA I RAT: Pobeda „narandžaste koalicije“ u Ukrajini, izbor za predsednicu vlade Julije Timošenko i oporavak političkih pozicija Sakašvilija mogli bi da postanu primer promene unutrašnjeg i spoljnjopolitičkog kursa drugim postsovjetskim republikama, poput Moladavije, Jermenije i Azerbejdžana, što bi moglo da utiče na smanjenje političkog i ekonomskog uticaja Moskve u tim republikama.
Najnepoželjniji scenario bezbednosne situacije u regionu bio bi produžetak uličnih sukoba između opozicije i vlasti, viđenih u Tbilisiju u novembru prošle godine. Takođe, zaoštravanje oko „zamrznutih konflikata“, Abhazije i Južne Osetije, moglo bi da ugrozi ne samo krhku demokratiju u Gruziji, već i da dodatno militarizuje stanje u zemlji. Snažnija uloga vojske u rešavanju državnih pitanja – piše ruska agencija RIA – otvara Gruziji put latinoameričkih republika, gde su se u drugoj polovini prošlog veka smenjivali državni udari i vanredna stanja.
„U vazduhu“ se može osetiti da je nova kriza u separatističkim republikama gotovo neizbežna: Sakašvili je došao na vlast obećavši da će obnoviti teritorijalni integritet zemlje i vratiti izbeglice njihovim domovima. On to nije učinio i time je razočarao znatan broj birača. U želji da sačuva vlast i pobedi na budućim parlamentarnim izborima, nije isključeno da će Sakašvili pokušati da vrati separatističke republike – Abhaziju i Južnu Osetiju – tenkovima. A podrška velikih sila za takvu akciju u mnogo čemu može da zavisi od pitanja budućeg satusa Kosova.
Kimberli Čitl podnela je ostavku usred ispitivanja zbog bezbednosnih propusta nakon atentata na Trampa
Nikl je hemijski element bez kojeg se teško može zamisliti prelazak na „zelenu“ energiju. Ali, njegova eksploatacija je često povezana sa ekološkim problemima – kao što se to nedavno pokazalo u Indoneziji
Britanska pop pevačica Čarli XCX na društvenoj mreži Iks objavila je da je “Kamala Haris strava” i tako jasno podržala njenu nominaciju za američke predsedničke izbore. Koliko je značajna podrška javnih ličnosti i kako to utiče na najmlađe glasače
Politički protivnici predsedničkog kandidata Donalda Trampa upozoravaju da bi Projekat 2025, za koga smatraju da je deo Trampove platforme, mogao u potpunosti da preoblikuje američku demokratiju. Projekat 2025 predlaže niz mera koje bi ograničile ljudska prava i dala do sada neviđena ovlašćenja predsedniku SAD, u ovom slučaju Donaldu Trampu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve