Da Srpska i Crnogorska pravoslavna crkva jedna drugoj ne prete više praznom puškom, potvrdila je Uprava za nekretnine čija je cetinjska filijala Mitropoliji crnogorsko-primorskoj oduzela vlasništvo nad crkvenim zemljištem i zgradama u prestonici
Mitropolit Amfilohije
Dva manastira i dvadesetak crkava u cetinjskoj opštini, nakon što je područno odjeljenje Uprave za nekretnine pozitivno reagovalo na zahtjev predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve Steva Vučinića, novi su „stari“ vlasnici. Ispravljene su, stoji u zaključku, „greške“ počinjene devedesetih godina. Kako Mićo Orlandić, direktor Uprave za nekretnine, ne haje za medijska pitanja, ostalo je nerazjašnjeno ko je tada i na temelju čega crkvenu imovinu upisivao u vlasništvo Mitropolije, ali i koji je pravni osnov, sada, primjenjen u „peglanju grešaka“.
Jasno je, međutim, koji su političari gotovo čitave prošle decenije, uljuškani u krilu Miloševićeve politike, rado na Cetinju nalagali badnjake sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, a onda, okrećući leđa vođi, skoro u potpunosti ugasili potrebu za javnim iskazivanjem religioznih doživljaja.
Ako povratak premijerske funkcije, između ostalog, nije značio i promovisanje Mila Đukanovića u zaštitnika Crnogorske pravoslavne crkve, navedeni zaključak mogle su pogurati dvije stvari: odluka Socijaldemokratske partije da, za razliku od većeg koalicionog partnera, konačno preko svog člana Orlandića uradi nešto konkretno u interesu crnogorske crkve ili pak da kod Crnogoraca popravi rejting zajedničkog predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića koji njeguje dobre odnose s Amfilohijem. Tradicionalnom predizbornom grupisanju na crnogorske i anticrnogorske strukture, u svakom slučaju, pribjeglo se i pred aprilske predsjedničke izbore.
Dok u Demokratskoj srpskoj stranci Đukanovića doživljavaju kao jedinog inspiratora oduzimanja vlasništva Mitropoliji, Srpska lista okarakterisala je to kao težnju vladajuće koalicije da homogenizuje svoje biračko tijelo kako i ovi izbori ne bi prošli bez još jednog pokušaja vlasti da povuče liniju podjela. Sam Amfilohije uputio je crnogorskom predsjedniku i premijeru otvoreno pismo u kojem je, u cilju opstanka „građanskog mira“, od njih zatražio da spriječi „Ranka Krivokapića u namjeri da se imovina Mitropolije preda jednoj nevladinoj organizaciji“.
„Ako je Crkva odvojena od države i ako Crkva ima slobodu ‘vjerskih poslova’ (čl. 14 Ustava), ne može imati vlast bilo koji državni organ da samovlasno daje imena nosiocima svojinskih prava u okviru Crkve, a ponajmanje prava za to ima Uprava za nekretnine“, istakao je Amfilohije i naglasio da pomenute radnje i Krivokapićeva izjava ne predstavljavaju slučajnu sinhronizovanost.
Dok Đukanović i Vujanović ne odgovaraju na pismo, predsjednik crnogorske skupštine obraća se Amfilohiju kao patrijarhu bez zemlje čiji život predstavlja rat za teritorije. „U Crnu Goru je poslat kao propovjednik besudnog vremena da nas obezliči, a državu razdržavi. U tom pohodu otimao je narodu i svetinje i sveta mjesta. Parčao je Crnu Goru na eparhije i činio sve da je učini vječno zavisnom“, častio je Krivokapić mitropolita, naglašavajući kako su na Amfilohijevim prijetnjama izrasle stotine hiljada humki nevinih.
Za advokata Mitropolije Mladena Mićovića odluka cetinjske filijale Uprave za nekretnine nelegitimna je, a Srpska pravoslavna crkva, prema njegovim riječima, upisivana je kao titular crkvene imovine u katastar, a to se i danas čini. „To što su uradili je najprimitivniji način nasilja i pravnog neznanja oko vođenja evidencije o nepokretnostima. Nakon upisa u katastar nema više mogućnosti da Uprava ispravlja grešku“, naglašava Mićović, koji je uložio žalbu Ministarstvu finansija.
Druga strana, međutim, nastavlja po zacrtanom. Nakon cetinjske opštine, na redu su Podgorica, Nikšić, Budva, Danilovgrad, ali tu, sasvim sigurno, nije kraj. U podgoričkoj opštini u prošloj deceniji svi pravoslavni vjerski objekti upisani su na srpsku crkvu, u Nikšiću je prepisano gotovo pedeset procenata, dok je u Danilovgradu, tvrdi Vučinić, u potpunosti „opljačkana“ crkvena imovina. „U ovim opštinama je u periodu od 1996. do 2000. nezakonito prepisano na Beogradsku patrijaršiju 6.900.000 kvadratnih metara zemljišta“, kaže predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve.
Advokat Nikola Martinović za podgorički radio Antena M istakao je da područne jedinice Uprave za nekretnine, ukoliko se utvrdi da je neki upis izvršen greškom ipak imaju pravo da posebnim zaključkom izvrše ispravku. Mitropolija, međutim, i dalje raspolaže „oduzetom“ crkvenom imovinom, ali, naglašava Martinović, ne centralizovano kao do sada, već kroz određene manastire ili crkve.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Više nema neumerenog optimizma iz prošle godine da vlast „samo što nije pala“, ali je za razočaranja prerano. Kako se studenti snalaze između opozicije i režimskih batinaša? To je tema novog broja „Vremena“
Ne sme da nas iznenadi ako se ispostavi da je i studentski pokret i cela 2025. samo jedna faza u rušenju autokratskog režima. Mesecima se mnogo govori o bezuslovnoj podršci studentima, da li su dovoljno artikulisani, dovoljno politički zreli, dovoljno “ovakvi” ili “onakvi”... Ali nije to ključ uspeha ovog procesa. Ključ uspeha je bezuslovno otkazivanje podrške Aleksandru Vučiću
Kada će poljoprivrednici dočekati da ne moraju da traže pravdu na ulici i prosipaju mleko? Zbog čega se vlast ne bavi domaćom proizvodnjom od koje živi čak milion stanovnika Srbije? I zbog čega režim tvrdi da ne može ništa da uradi – što nije ni blizu istini – dok se gazdinstva po Srbiji gase
“Bez povratka kredibiliteta i poverenja građana, nijedna stranka nema šansu na izborima”, kaže za “Vreme” istoričar Dragan Popović. Po ekonomisti Savi Tatiću, “treba staviti sve na jedinog konja koji je sposoban da pobedi u trci. A taj konj je, jasno, studentski”
Skoro da je opšte mesto da su totalitarni vladari, koji se propagandno predstavljaju kao veliki junaci, zapravo prilično strašljive individue. Zauzvrat, stalno govore o svojoj snazi, odlučnosti i hrabrosti i ličnom heroizmu, istovremeno se okružujući desetinama slojeva superlojalista
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!