Polovinom juna zemlja od četiri miliona stanovnika odlučivaće o budućnosti 500 miliona državljana Evropske unije
Specijalnoza „Vreme“ izDablina
SUDBONOSNO GLASANJE: Sa prehodnog referenduma
Grickaće se nokti u Briselu do 12. juna kada će se održati referendum u Irskoj za prihvatanje Lisabonskog sporazuma. Ako Irska kaže „ne“ to znači da pada u vodu još jedan pokušaj reorganizacije proširene Evropske unije. Poznato je kako se završio slučaj „evropskog ustava“. Francuska i Holandija su rekle ne. Onda je potpisan Lisabonski sporazum koji je u 90 odsto članova identičan ustavu, ali pod drugim imenom. Potpisali su ga šefovi vlada svih 27 članica EU u decembru prošle godine u Lisabonu. Sve zemlje osim Irske ratifikovaće sporazum u nacionalnim parlamentima, a jedino Irska, po svom ustavu iz 1937, mora da organizuje referendum. Veliki teret na irskim plećima odslikava se i u uzavreloj atmosferi uoči referenduma. Istraživanja pokazuju da vodi kampanja za glas „da“, ali sa veoma malom prednošću i još uvek velikim brojem od oko 40 odsto neopredeljenih.
USTAVNAMALAVRATA: Šta je u stvari Lisabonski sporazum? Specijalno za „Vreme“, Meri O’Rurk, bivša potpredsednica vladajuće stranke i član irskog parlamenta, odgovara: „Sporazum znači da EU nastavlja svoj posao na pojednostavljen, demokratskiji i efikasniji način, pomaže u ujednačavanju plata i prvi put pruža mogućnost građanske inicijative.“ Gradonačelnik grada u centralnoj Irskoj i član Šin Fejna, jedine parlamentarne stranke koja oponira sporazumu, ima drugačije mišljenje. „Ovo je loš sporazum za Irsku, za javni servis, radnike i farmere. Zajednička spoljna politika ruši našu tradicionalnu neutralnost i gura nas u NATO. I naš bivši premijer Berti Ahern, čija stranka promoviše sporazum, rekao je da se tekst ne razlikuje mnogo od teksta evropskog ustava.“
Realno, ovaj sporazum donosi novine u poslovanje i funkcionisanje EU. Uvodi se nov sistem glasanja, funkcija predsednika i ministra inostranih poslova koji bi trebalo da predstavlja Evropu na međunarodnom planu. Omogućava se formiranje evropske vojske i zajedničke politike na granicama EU i prema imigrantima. Prvi put se pominje i mogućnost izlaska iz EU! Evropska komisija, telo gde se donose zakoni, više neće jednoglasno odlučivati, već po principu kvalifikovane većine, a članice neće imati svake godine predstavnike u tom telu. Irska, recimo, od 15 godina, pet godina neće imati „ministra“ i to je ono na šta se pozivaju protivnici sporazuma. Pravo veta ostaje samo u nekoliko slučajeva, na primer u slučaju poreske politike.
Tako je za jedne Lisabonski sporazum Evropa XXI veka, dok je za druge gubitak suverenosti i neutralnosti. Pitanje irske neutralnosti je već tema za drugu priču. U Drugom svetskom ratu kada se dobro znalo ko su negativci, Irci su bili neutralni, uz poneki skandal pomaganja fašistima, a onda su u američkoj invaziji na Avganistan i Irak svojim aerodromima opsluživali američke avione za dotok goriva…
Kada je reč o ovom sporazumu, u Irskoj su se stari protivnici složili, a tradicionalni prijatelji razdvojili. Dve najveće opozicione partije podržavaju vladajuću partiju u kampanji za prihvatanje, dok koalicioni partner u vladi, Zelena stranka, ostaje po strani jer nije imala dovoljnu većinu na internom glasanju povodom zauzimanja javnog stava. Levičarske stranke su većinom protiv, ali glavna, Laburistička stranka podržava sporazum. Podeljeni su i veliki sindikati u zemlji, tako da zvaničnog stava još nema. Predsednik Udruženja farmera javno promoviše glas „ne“, ali ostavlja ostalim farmerima da glasaju po savesti. Kampanje se zahuktavaju, neke su čak i oštro kritikovane. Jedna desničarska organizacija je lepila plakate sa irskim herojima i natpisom „Oni su dali živote za tvoju slobodu, nemoj je odbacivati“. Jedna od najglasnijih nevladinih organizacija, Libertas, koju vodi irski multimilioner, u svojoj „ne“ kampanji lepi postere sa vilom – misli se na onu za seno, ispod koje se obraćaju evropskom ministru za poljoprivredu i upućuju gde može da zabode istu.
NEMAPLANAB: Tako se vodi borba za neopredeljene glasače od kojih pola ni ne planira da izađe na referendum. Ishod je potpuno neizvestan, a prethodna istraživanje ne moraju ništa da znače. Kada se održavao referendum za Sporazum iz Nice, 2001, statistika je pokazivala da će Irci glasati „za“; međutim, na veliko iznenađenje, Nica nije prošla u Irskoj. Ali, pošto za neposlušne postoji i popravni, Irci su se predomislili, pa su rekli „da“, na ponovljenom referendumu 2002. I time je otvoren put za prvo veliko proširenje EU.
Možda će i sada imati pravo na preispitivanje svoje odluke, iako je predsednik Evropske komisije Hose Manuel Baroso izjavio da nema plana B. U slučaju da irska kaže „ne“, EU će funkcionisati po dosadašnjim ustaljenim pravilima.
Nama ova priča pokazuje i drugu stranu EU i stav nekih članica prema prebacivanju sve većih nadležnosti na EU, kao i da oštra kampanja za i protiv sporazuma može da se dogodi i negde drugde osim u – Srbiji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu
Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979
Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?
Intervju: Valur Ingimundarson, profesor savremene istorije na Univerzitetu Islanda
“Pokušavajući da ublaže krizu, Danci i Amerikanci su, uz učešće Grenlanđana, ušli u pregovore. Danci su izjavili da je suverenitet Kraljevine Danske crvena linija, ali da su spremni da razmotre pojačano vojno prisustvo SAD na Grenlandu”
Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!