img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Euro 2008

„Anacionalni“ fudbal

11. jun 2008, 16:41 Vladimir Stanković
Copied

Malo je reprezentacija koje nemaju nekog nacionalizovanog igrača što je, valjda, doprinos najpopularnijeg sporta opštoj globalizaciji

Od specijalnog izveštača „Vremena“

PORAZ SVETSKOG PRVAKA OD HOLANDIJE: Italijanski navijač

Slika Lukasa Podolskog, strelca dva gola za Nemačku u meču protiv Poljske, kako sklopljenih ruku traži oproštaj zbog dva gola koja je dao Poljskoj, zemlji u kojoj je rođen, najbolja je ilustracija nove tendencije u svetskom fudbalu: nacionalizacija igrača. Doduše, da budemo iskreni, toga je bilo još pre prvog svetskog rata, Italijani su za „svoj“ Mundijal 1934. koji su po naređenju Musolinija morali da osvoje kako znaju i umeju, uzeli dvojicu Argentinaca koji su imali italijansko poreklo… Posle Drugog svetskog rata Alfredo di Stefano, Argentinac po rođenju, dobio je špansko državljanstvo, političke prilike uticale su da Ferenc Puškaš posle mađarskog ponese i španski nacionalni dres, Ladislav Kubala, Slovak po rođenju, postavio je svetski rekord: igrao je za Čehoslovačku, Mađarsku i na kraju Španiju čiji je kasnije bio i selektor….Međutim, radilo se o izuzecima koji su danas postali pravilo a izuzeci su etnički čiste reprezentacije (bez negativnog kontesta reči koja na našim prostorima ne izaziva nikakvu lepu asocijaciju). U Austriji i Rumuniji sa svojim snagama igraju Rusi (zato imaju za selektora stranca, Holanđanina Gusa Hidinka), Rumuni, Grci, Česi, Hrvati (mada Klasnić ima i nemački pasoš a nedostaje im glavni igrač, povređeni Brazilac Eduardo da Silva)… Teoretski, „čisti“ su i Francuzi i Holanđani, ali u njihovim redovima je mnogo igrača koji potiču iz bivših kolonija ili su im roditelji došli kao ekonomski emigranti. I Šveđani su po tom principu okej, iako prezimena Majstorović i Ibrahimović ne liče ni na jedno skandinavsko… Momci su rođeni u Švedskoj. Najmanje tridesetak igrača nastupa za zemlju iz koje nije poreklom. U nekim papirima kao jedan od nacionalizovanih igrača u timu Švajcarske pojavljuje se i izvesni Valon Behrami, rođen 19. 4. 1985. u Kosovskoj Mitrovici. Iza njegovog imena, kao zemlja porekla, piše „Kosovo“…

ITALIJA U NOKDAUNU: Kada Svetski prvak izgubi sa 0:3, moguća su samo dva zaključka. Ili je taj šampion jako slab, ali je onaj koji ga je pobedio jako dobar. Zapravo, moguća je i kombinacija ove dve krajnosti… Italija, šampion sveta iz Nemačke pre dve godine, razbijena je u startnom duelu protiv Holandije sa 0:3 i to je rezultat koji je obeležio prve dane šampionata. Madridski novinari, tradicionalno skloni Real Madridu, doživeli su početak šampionata kao neku vrstu „trijumfa Reala“ jer su njegovi igrači bili protagonisti i strelci: Van Nilsteroj i Snajder dali su golove za Holandiju, Pepe za Portugal.

Italijani su igrali slabo, selektor Donadoni bukvalno je razapet na krst, ali da golman Holanđana Van der Sar nije odbranio ono što je odbranio, da Luika Toni nije promašio ono što je promašio, priča bi bila drugačija. Ali, sva lepota fudbala je upravo u njegovoj nepredvidivosti, inspiraciji pojedinaca, sreći….

INVAZIJA SA ISTOKA: Ono što je na prvi pogled upadljivo jeste ogroman broj navijača iz istočnoevropskih zemalja. Ako su Hrvatima Austrija i Švajcarska blizu, Rusima i Rumunima baš i nisu pa ih ima kao nikad na velikom takmičenju. Isto važi i za Poljake. Kao da je ulazak u EU Poljacima i Rumunima, osim popravljanja standarda, doneo i onaj veličanstveni osećaj slobode putovanja samo sa ličnom kartom… U Insbruku smo videli čak i automobile sa ruskom registracijom!

Atmosfera je, uglavnom, prijateljska. U utorak u podne u centru Insbruka ruski i španski navijači imali su mali javni čas iz pacifističkog suživota. Zajednički imenitelj bilo je čuveno austrijsko pivo uz koje su se zastave lakše vezivale a navijači slikali do iznemoglosti. U Klagenfurtu, na meču Nemačka–Poljska, zvanični izveštaj kaže da je uhapšeno 157 osoba od kojih 144 Nemaca, 10 Poljaka, dva Austrijanca a jedan Slovenac… Razlozi su bili različiti, od neonacističkih obeležja koje su nosili Nemci, do pijanstva u čemu su opet prednjačili Nemci, ali ni Poljaci nisu zaostajali. Grad je čitav dan bio pod opsadom, policija je zatvorila sve moguće prilaze stadionu i trebalo je mnogo snalažljivosti za probijanje autom do stadiona.

Najgori deo organizacije, bar prema onome što smo videli u Klagenfurtu i Insbruku, jeste signalizacija. Izaći iz blokiranog Klagenfurta (i posle meča!) bilo je prava avantura, kao da za Pančevo idete preko Beške, ali neko je tako naredio a policajci su tu da to izvrše… Kao anegdota ostalo je zabeleženo da su tokom meča Austrija–Hrvatska dva lovca austrijske avijacije presreli jedan helikopter koji nije ispoštovao zabranu ulaska u određeni vazdušni prostor. Pilot je bio priveden do najbližeg aerodroma a u redovnom postupku utvrdiće se stepen odgovornosti, austrijski mediji ne isključuju mogućnost gubitka letačke dozvole. U vezi sa tom utakmicom zabeležena je i arogantna izjava Slavena Bilića, selektora Hrvatske, upućena novinarima koji su kritikovali igru protiv Austrije, uprkos pobedi.

„Kada je Hrvatska poslednji put pobedila na Evropskom prvenstvu, vi ste još imali cucle u ustima“, rekao je Bilić koji je, prema hrvatskim medijima, svoje pulene za pobedu „nagradio“ puštanjem u svlačionici neke od pesama Marka Perkovića Tompsona, čiji su koncerti zabranjeni u mnogim državama zbog poznatih ustaških stavova…

„Dečki su bili malo tužni, kao da smo izgubili, pa sam ih nastojao malo oraspoložiti“, rekao je Bilić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure