img
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sajam knjiga u Frankfurtu

Naš novi početak

15. oktobar 2008, 20:15 S. Ć
Copied

Počeo je 60. sajam knjiga u Frankfurtu, najveći i najznačajniji sajam te vrste na svetu. U jubileju učestvuje, od 15. do 19. oktobra, više od 7000 izdavača iz 101 zemlje sveta sa 400.000 novih izdanja. Među njima su i izdavači Srbije.

„Prevaziđen je prošlogodišnji nesporazum sa upravom Sajma u Frankfurtu. Ministarstvo kulture je amortizovalo prošlogodišnje nesporazume tako što je Privredna komore Srbije, ovogodišnji izvršni realizator našeg nastupa u Frankfurtu, unapred platila zakup štanda“, obrazložio je Nebojša Bradić, ministar kulture Srbije, kako je ispunjen (osnovni) uslov da srpski izdavači budu deo najveće izložbe svetskog izdavaštva. Da podsetimo: prošle godine za nas nije bilo mesta u Frankfurtu zato što tadašnji organizator našeg nastupa, Udruženje izdavača i knjižara Srbije, nije izmirilo postojeći dug, plus, kako se kasnije otkrilo, zato što se niko nije prijavio na konkurs za organizovanje nacionalnog štanda.

„Naš ovogodišnji nastup na Frankfurtskom sajmu je najorganizovaniji do sada i prvi put ima fizionomiju“, ocenio je Mladen Vesković, savetnik za međunarodnu saradnju u oblasti jezika i književnosti, obrazlažući to unapred pripremljenim svakodnevnim programom, štampanim materijalom koji će ga pratiti, činjenicom da ove godine prvi put imamo komesara zaduženog za utisak koji će naše izdavaštvo ostaviti na svet u Frankfurtu i, naravno, pre svega knjigama: na pedesetak kvadratnih metara našeg štanda izloženo je 450 naslova od 34 izdavača, plus 80 prevedenih naših dela na nemački jezik.

„Izostajali smo sa Sajma u Frankfurtu našom greškom, pa sad pokušavamo da ofanzivnim programom dostignemo nekadašnji korak“, kaže Vida Ognjenović, komesar izložbe. „Ne može se reći da nismo prisutni u Evropi, naši pisci su prevođeni, ali ne dovoljno i Frankfurt je mesto gde se ta situacija može popraviti. Zato će se na našem štandu stalno dešavati nešto uočljivo, živo, kako se pored njega ne bi moglo proći mirno. Potrudili smo se dovedemo prevodioce naše literature kako bi posetiocima pričali o našim piscima i njihovim delima – zna se da su oni ti misionari koji prenose reči po svetu. Poezija je pomalo zanemarena u poslednje vreme, a mi smo joj posvetili jedan dan. Mislim da će nas taj program razlikovati od ostalih, a i naša poezija zaslužuje da joj posvetimo barem toliko. Pozvali smo i pesnike, imamo i video-materijal s intervjuima pesnika, sa snimcima na kojima pesnici govore stihove, a glumci Ana Sofrenović i Dragan Mićanović čitaće poeziju na nemačkom, engleskom i srpskom jeziku. Nismo zanemarili ni poslovni učinak Frankfurtskog sajma, pa je prvog dana organizovan razgovor sa izdavačima, piscima i prevodiocima iz regiona, a poslednjeg dana ćemo u sagovornike uključiti i kolege koje ćemo upoznati na Sajmu. Razgovaraćemo najviše, naravno, o razmeni knjiga. Pokušaćemo da u goste dovedemo i pisce koji su prevođeni kod nas. Orhan Pamuk je obećao da će doći, a mi ćemo se truditi da ih bude što više. Od domaćih autora tu su Radoslav Petković, Vladislava Gordić Petković, Mladen Vesković, Zoran Hamović i Dragan Velikić.“

Našem nastupu na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu prethodio je Moskovski sajam knjiga, koji je, ocenjeno je u Ministarstvu, bio i primećen i uspešan. Nakon Frankfurta, u novembru, srpsko izdavaštvo će se prvi put organizovano pojaviti u Beču, na regionalnom sajmu, od koga se očekuje dalja međunarodna afirmacija srpskog izdavaštva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

17.septembar 2026. S. Ć.

Arhitekti: Pismo Kušneru o Esteli Radonjić Živkov pred ročište u slučaju Generalštab

Pred četvrto ročište u slučaju Generalštab, Udruženje arhitekata Srbije pismom je obavestilo Džareda Kušnera i o pritisku koji se vrši na svedokinju u procesu Estelu Radonjić Živkov

Izložba

16.septembar 2026. Danijela Purešević

Umetnost koja leči

Sandra Malić i Stanko Crnobrnja, “Beskonačna svetlost”; Grafički kolektiv, Beograd

Bioskop

16.septembar 2026. Đorđe Bajić

Dva puta seks, jednom smrt

Želim seks, režija Greg Araki; Tinejdžerski seks i smrt u kampu Mijazma, režija Džejn Šonbrun

Pozorište

16.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Zupčanik u represivnom mehanizmu

Šinjel (nema neutralnih i ćutanje je izvršenje), režija Kokan Mladenović (po motivima pripovetke Nikolaja Gogolja), pozorište “Deže Kostolanji”, Subotica

Roman

16.septembar 2026. Sara Arsenović Spajić

O nesposobnosti da se bude s ljudima

Milica Vučković, Roditelji kućnih ljubimaca, Laguna, Beograd 2026.

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure