img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masonska godišnjica

Ovde, sve je simbol

03. jun 2009, 10:47 Zorica Janković
Obred inicijacije
Copied

Danas u Srbiji deluje 29 masonskih loža sa više od 500 a manje od 1000 članova

Masoni Srbije obeležiće 9. juna devet decenija svog ujedinjenog delovanja. Kao istorijski fenomen, slobodno zidarstvo je poseban moralni sistem inspirisan učenjem i organizacijom srednjovekovnog bratstva (gildi) operativnih slobodnih zidara. Da bi projektovali i izgradili jedno konstrukcijski sigurno i estetski prijatno zdanje (bogoslužbeni hram, palatu, most i sl.), ti ljudi su morali imati, između ostalog, i vrhunsko znanje iz matematike (naročito geometrije) i fizike. Njihovi objekti, kojima se i danas divimo, nisu izgrađeni snagom vere, zato što su patrijarh, papa, ajatolah ili neka krunisana glava izdali edikt, ferman ili naredbu za gradnju, već zato što su zidari kamen sekli u precizne geometrijske oblike i postavljali ih pomoću viska, uglomera i libele u uravnotežavajući položaj. Negde u tom procesu došlo se do zaključka da bi se znanje i rasuđivanje neophodni za izgradnju objekata mogli primeniti i u izgradnji ljudskog uma i svesti, te je tako rođeno spekulativno slobodno zidarstvo ili spekulativna masonerija.

Dositej Obradović

Mesto okupljanja i organizaciona forma srednjovekovnih gildi operativnih zidara kamena bila je loža (engl. lodge), koju su u XVII veku kao svoju organizacionu formu prihvatili i spekulativni slobodni zidari (masoni). Mesto svog okupljanja slobodni zidari nazivaju Hram, simbolično – Hram kralja Solomona. Preko simbola iz građevinskog zanata i alegorije povezane sa legendom o gradnji ovog hrama (ne postoje konkretni arheološki ostaci Solomonovog hrama), „slobodni zidari se uče važnim lekcijama koje će im pomoći u njihovoj individualnoj potrazi za samospoznajom i u njihovoj moralnoj, duhovnoj i karakternoj samoizgradnji i usavršavanju“ (Stevan V. Nikolić, slobodni zidar 32. stepena).

Vuk Karadžić

U operativnom zidarstvu korišćen je i odgovarajući graditeljski alat, koji kasnije u spekulativnoj masoneriji dobija simboličko značenje. Tako se u masonskom ritualu namenjenom bratskom redu kaže „da naše postupke gradimo pod pravim uglom pomoću uglomera vrline“, da šestar koristimo da „opišemo kružnicu oko naših želja i zadržimo strasti“, da nas „visak opominje da hodamo uspravno“, da je lenjir „simbol važnosti merenja i uravnoteženja našeg života i vladanja u primeni univerzalnih moralnih zakona“, a da se „libela pruža horizontalno prema našim susedima i bližnjima, bez obzira na njihov položaj u životu ili društvu“. Takođe, u svakom masonskom hramu možemo videti neobrađen kamen i precizno isklesanu kamenu kocku. Neobrađen kamen podseća „na čovekovu grubu i nesvršenu prirodu na kojoj treba raditi u skladu sa moralnim zakonima“, dok je savršeno isklesana kocka simbol cilja koji treba postići. U nekim od masonskih rituala, kandidatu koji prolazi kroz inicijaciju (prijem u bratski red) se kaže: „Ovde, sve je simbol“, drugim rečima kandidatu se predočava da će samo sagledavanjem simbola imati mogućnost da razume puno značenje životne realnosti koja se stalno menja.

Petar II Petrović Njegoš

Preko ovih nekoliko nabrojanih simbola (masonski istoričar A. Mackey izdvaja 19, dok H. W. Coil kaže da ih ima preko 90) dolazimo i do načela slobodnog zidarstva: Negovanje ličnih vrlina i društveno prihvaćenih normi, negovanje osećanja humanosti prema okruženju, primeran lični i porodični život, negovanje tolerancije, razumevanja i humanosti. Pored toga važno je istaći da je u Konstituciji slobodnih zidara zapisano da „Bratstvo slobodnih zidara, kao institucija, ne raspravlja i ne izjašnjava se o verskim i političkim pitanjima niti učestvuje u političkom životu“ i da „slobodni zidari neguju ljubav prema svojoj otadžbini, verni su joj i odani. Za svoju dužnost smatraju odbranu njene slobode i samostalnosti, i zalažu se za red i mir. Radeći na ovaj način, oni doprinose sreći i blagostanju celog čovečanstva.“

Stevan Stojanović Mokranjac

ISTORIJA: Najčešće prihvaćena teorija među istraživačima masonske istorije govori da slobodno zidarstvo potiče od srednjovekovnih gildi operativnih masona. Prema toj teoriji, postojale su tri faze u razvoju masonerije: počelo se od loža strogo operativne masonerije (Britanska ostrva, do XIV veka), nastavilo sa ložama operativnih masona u čije su bratstvo primani i oni koji nisu bili zidari (Škotska, oko 1600. godine), dok su u trećoj fazi lože bile čisto spekulativne (postoje zapisi od 1641. godine u Engleskoj).

Ipak, kao zvaničan datum nastanka masonerije u današnjem obliku uzima se Dan svetog Jovana Krstitelja iz juna 1717, kada je u Londonu osnovana prva Velika loža slobodnih zidara i izabran njen prvi veliki majstor. Od tada će masonerija proći kroz mnoge razvojne faze (filozofske, estetske, statusne, organizacione), sve do danas kada još traje proces usavršavanja, u članstvu koje u svetu broji preko 3,5 miliona pripadnika.

Mihailo Pupin

Prvo pominjanje Srba kao slobodnih zidara datira od 1783. godine (peštanski prota Đorđe Milivojin, oficir Pavle Davidović i učitelj Stefan Vujanovski bili su članovi Lože „Magnanimitas“ u Budimu), krajem XVIII veka nekoliko viđenijih Srba su članovi lože koja u Beogradu deluje na turskom jeziku, dok se za prvu srpsku ložu smatra Loža „Ali Koč“ koja je osnovana u Beogradu oko 1848. godine. Značajan dan u istoriji srpske masonerije je 10. maj 1912, kada je u Beogradu pod patronatom jednog od masonskih vrhovnih saveta (u ovom slučaju Grčke), osnovan, ustanovljen i uspostavljen Vrhovni savet Drevnog i Prihvaćenog Škotskog Reda Srbije, čime je srpsko slobodno zidarstvo dobilo nezavisnost. Iste 1912. godine, na Godišnjoj skupštini Internacionalne konferencije Vrhovnog Saveta Drevnog i Prihvaćenog Škotskog Reda, održane u Vašingtonu, Vrhovni Savet Srbije je primljen u punopravno članstvo. Sedam godina kasnije, 9. juna 1919, konstituisana je Velika loža Srba, Hrvata i Slovenaca (za velikog majstora izabran je Đorđe Vajfert), 1929. promenila je ime u Velika loža „Jugoslavija“, od 1940. godine se „uspavljuje“ prvo zbog progona fašista, a kasnije zbog nepostojanja uslova i atmosfere u SFRJ, da bi se u izmenjenim društvenim okolnostima reaktivirala 1990. Konačno, nakon raspada SRJ, u Srbiji od 8. juna 2006. godine deluje Regularna Velika loža Srbije, kao najveća i najznačajnija grupacija slobodnih zidara u Srbiji priznata od preko 130 velikih loža iz celog sveta.

Slobodan Jovanović

Masonerija je dalje u Srbiji delovala sa periodima razvoja (uvećanje broja loža i članova, humanitarni rad, uticaj na društvena kretanja) i uspavljivanja (ratovi, progon od fašista, zabrana rada od strane komunističke vlasti), da bi tek 1990. godine bio zvanično dozvoljen i obnovljen njen rad. Nakon raspada SFRJ i kasnije državne zajednice Srbija i Crna Gora, poštovan je princip da na teritoriji jedne nezavisne i suverene države postoji samo jedna suverena masonska vlast.

STEPENI: U izgradnji drevnih hramova učestvovao je veliki broj radnika koji su, prema stepenu svog znanja i veštine, bili podeljeni u tri grupe (stepena): učenici, pomoćnici i majstori. Ovu podelu je kasnije preuzela i usvojila spekulativna masonerija, okupljajući se u Učeničkoj, Pomoćničkoj i Loži majstora. Prvobitno je za sva tri stepena postojao jedinstveni obred (izvršavanje službe ili dužnosti), da bi se vremenom majstorski stepen podelio na više stepeni. Kao rezultat ove podele danas imamo brojne rituale i više stepene, tako osmišljene da slobodno zidarstvo spoje sa učenjima i tradicijom raznih grupa iz prošlosti (kabala, gnosticizam i dr.). Ali, stepeni služe i da bi se strogo odvojila znanja o masonskim tajnama onih koji na njih imaju prava zbog određenog položaja u masonskoj hijerarhiji, od onih koji na njih to nemaju.

Ivo Andrić

POZNATI MASONI: Od čitavog niza poznatih ličnosti (krunisanih glava, državnika, crkvenih velikodostojnika, vojskovođa, naučnika, umetnika), članova masonskog bratstva, nabrojaćemo samo nekoliko: Džordž Vašington (i još 14 predsednika SAD), Fransoa Miteran (i još pet predsednika Francuske), Bolivar, Dizraeli, Ataturk, Nehru, Aljende, Mocart, Betoven, Bah, Hajdn, Šubert, Geršvin, Ajfel, Lindberg, Fleming, Fermi, Igo, Gete, Tolstoj, Puškin, Turgenjev, Tagore, Kipling, Čaplin, i naši Vuk (ima indicija), Dositej, Njegoš, vladika Nikolaj, mitropolit Stratimirović, Toma Vučić Perišić, Petar Ičko, Aleksa Nenadović, Mihailo Obrenović, Petar I Karađorđević, Aleksandar Karađorđević (ima indicija), Slobodan Jovanović, Mokranjac, Binički, Dučić, Nušić, Grol, Sremac, Andrić, Pekić, Vajfert, Živojin Mišić, Pupin.

AKTUELNA SRPSKA MASONERIJA: Danas u Srbiji deluje 29 masonskih loža sa više od 500 ali ne više od 1000 članova. Počev od aprila 1990. godine lože su zvanično, kao društvene organizacije, jedna po jedna registrovane u nadležnim ministarstvima, tako da masonerija u Srbiji ima punu slobodu delovanja, te se može konstatovati da ona formalno-pravno nije tajna organizacija.

Unutrašnjost jednog savremenog masonskog hrama

Današnja srpska masonerija ulaže napore da se predstavi kao „bratstvo dobrih ljudi koji se bave dobrotvornim radom i moralnim samoizgrađivanjem“, što se kroz istoriju, priznaćemo, i potvrđivalo (zadužbine, pomoć siromašnim i ugroženim, međusobna ispomoć, lični doprinos svom narodu). Ali, ostali su tragovi smutnih devedesetih, kada je na izbor članova tek formiranih loža (u profanom životu uglavnom uspešni i uticajni ljudi) znatno uticala tadašnja domaća politička elita, strani faktor preko svojih obaveštajnih službi, kao i novac srpskih tajkuna, naravno sve u cilju preraspodele moći u novoj državi. Rezultat delovanja te kombinacije interesa doveo je do formiranja međusobno suprotstavljenih loža, iza kojih su stajali različiti svetski centri moći.

autorka je istoričar i kustos Istorijskog muzeja Srbije

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure