U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, umetnički direktor Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače
Naslov Crossing October nedvosmisleno upućuje da je ovogodišnji Bemus, kao i Bitef i Oktobarski salon, organizovan u okolnostima krize, s manje novca nego što mu je bilo potrebno za planirani program. Prema rečima Sretena Krstića, umetničkog direktora, za 39 miliona dinara koliko su za svoj muzički festival mogli da odvoje Skupština grada i Ministarstvo kulture, Bemus nije mogao da dovede kontratenora Dejvida Danijelsa, umetnika kakvog Beograd do sada nije čuo, zatim ansambl Il Giardino Armonico, i Jožefa Nađa, a morao je da izostane i etno-koncert. Beogradska filharmonija, koja takođe neće učestvovati ove godine, namerno nije na upravo navedenom spisku onih koji su silom prilika izostavljeni, zato što pravi uzrok njenog izostanka nije jasan. „Došlo je do nekih nesporazuma i oni su otkazali učešće. U pitanju su neki privatno-tehnički razlozi. Žao mi je zbog toga, ali to je realnost“, objasnio je Sreten Krstić. Iz Beogradske filharmonije su saopštili da nisu dobili „nikakav zvaničan poziv za učešće. Dakle, ni predlog dirigenta, soliste ili programa, kao ni predlog uslova pod kojima bi nastupili.“ Biće to prvi Bemus bez Beogradske filharmonije.
GOSTI: Stomp
U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače. „Zvezde“ koje Krstić posebno izdvaja iz ovogodišnjeg programa su „Baltazar Nojman“, barokni ansambl iz Nemačke, i američka perkusionistička grupa Stomp. O Stompovcima se govori kao o atrakciji Bemusa jer je njihov koncert, u stvari, kombinacija perkusija, pokreta i vizuelne komedije. Oni ne koriste klasične udaraljke, već u instrumente pretvaraju sve šta im je pod rukom: poklopce od kanti, metle, džakove peska. Postoje decenijama, većina njih su školovani muzičari, a njihovi koncerti samo izgledaju kao improvizacija. „Baltazar Nojman“ otvara Bemus. Po Krstićevom mišljenju, autentičnim izvođenjem barokne muzike njihov koncert nagoveštava koncepciju Festivala koji otvaraju. Dirigent je Tomas Hengelbrok, solistkinja je pevačica Veronik Žans, a koncert je omaž Jozefu Hajdnu – obeležavanje dva veka od njegove smrti.
Kraljevski orkestar iz Amsterdama mnogi kritičari smatraju najboljim orkestrom današnjice. Postoji 120 godina, a sve to vreme „živi i radi“ u amsterdamskoj Koncertnoj zgradi, posle bostonske i bečke najakustičnijoj na svetu. U Beograd dolaze sa dirigentom Danijelom Hardingom i sa delima Leoša Janačeka i Gustava Malera. Povodom obeležavanja 250 godina od smrti Georga Fridriha Hendla, Beogradski orkestar „Dušan Skovran“ sviraće retko izvođen program njegovih uvertira i arija. Dirigovaće engleski dirigent Kristijan Kernin, a solista je sopran Katarina Jovanović. Beogradski ansambl Renesans će na Bemusu proslaviti 40. rođendan koncertom svojih najpoznatijih interpretacija. Resansnom muzikom će se baviti i dečji ansambl za ranu muziku iz Poljske, Scolares minores pro musica antiqua, u predstavi za decu i njihove roditelje. Osim dela klasičnih majstora, Solisti Sankt Peterburga će premijerno izvesti kompoziciju Dijane Bošković Koncert za gudače posvećenu ruskim kompozitorima – naručenu za ovogodišnji Bemus. Dirigent je Mihail Gantvarg. Zagrebački orkestar Cantus ansambl predstaviće savremene autore klasične muzike, među njima i svog dirigenta Berislava Šipuša, a premijerno će svirati i delo našeg Draška Adžića pisano specijalno za njih. Orkestar RTS-a će nastupiti dve večeri zato što mu je naknadno dodeljen koncert namenjen Beogradskoj filharmoniji. Prvi je posvećen stogodišnjici rođenja kompozitorke Ljubice Marić, izabrana su dela Oktoih, Vizantijski koncert, Pesme prostora, i – svetska premijera kompozicije Tužbalica, pastorala i himna. Dirigent je Premil Petrović, a pijanistkinja je Lidija Bizjak. Za drugi koncert orkestar RTS-a je pripremio dela Igora Stravinskog: Posvećenje proleća i Svadba, dirigent je Bojan Suđić. Biće to, ujedno i poslednje veče ovogodišnjeg Bemusa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ pesme kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!