

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Saša Pavlov, v. d. direktora HIP Petrohemije Pančevo, kaže da i sam živi u Pančevu 40 godina, u naselju Vojlovica, i da dobro razume sve probleme koje ovaj grad ima. On smatra da je zahvaljujući povećanju tehnološke discipline i značajnim investicionim ulaganjima iz oblasti ekologije u Pančevu ostvaren veliki pomak u unapređenju životne sredine, što je dovelo do poboljšanja kvaliteta vazduha, vode i zemljišta.
„Vreme„: Koliko se ekološko stanje u Pančevu popravilo?


SAŠA PAVLOV: Dok je bilo dobro vreme, do devedesetih godina, nije bilo potrebe za bilo kakvom tehnološkom inovacijom jer ekološka svest nije uopšte postojala ili je bila na nekom minimalnom nivou, niko nije tada postavljao pitanje zagađivanja. Onda devedesetih, kada nas je kao državu snašlo sve to što nas je snašlo, nije bilo ni finansijskih mogućnosti, ni podrške okruženja, da se uđe u bilo kakve inovacije. U međuvremenu je ekološka svest znatno evoluirala, a mi smo ostali na istom tehnološkom nivou. Ja mislim da je to suština odgovora na većinu pitanja, i o praćenju zdravlja ljudi, i da li ovo aerozagađenje ima uticaja na zdravlje ljudi. Sigurno ima, aerozagađenje postoji pa postoji. Aerozagađenja nema jedino tamo gde nema fabrika. Čim fabrika nešto radi, ona nešto i ispušta, bilo koja fabrika, ne samo Južna industrijska zona.
Koji je nivo investicija u ekologiju?
HIP Petrohemija ulaže značajna sredstva u skladu sa svojim poslovnim i razvojnim planovima, a u okviru Akcionog plana mera i aktivnosti na zaštiti životne sredine dogovorenog između Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja, lokalne samouprave i HIP Petrohemije. U skladu sa teškom ekonomskom situacijom u kojoj se nalazi Petrohemija, izdvojili smo sredstva za projekte vredne 13,1 milion evra, a Akcionim planom za ovu godinu planira se ulaganje od oko 8,5 miliona evra.
Možete li reći nešto više o projektu pokrivanja egalizacionog bazena u Fabrici za preradu otpadnih voda?
Fabrika za preradu voda prerađuje 75 odsto otpadnih voda Rafinerije nafte Pančevo i 25 odsto otpadnih voda Petrohemije. Projekat pokrivanja egalizacionog bazena ima za cilj smanjenje emisije zagađujućih materija kao i uklanjanje neprijatnih mirisa. Akcionim planom je predviđeno da se projekat završi do kraja ove godine. Investiciona ulaganja u iznosu od 2,6 miliona evra je obezbedio Fond za zaštitu životne sredine Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Koliko građani Pančeva veruju Južnoj zoni?
U svetu su ekologija i održivi razvoj prvorazredna politička pitanja. U skladu sa političkim kretanjima, Pančevo kao ekološki problem izaziva političku pažnju.
Građani Pančeva ne veruju Južnoj industrijskoj zoni zbog dugogodišnjeg neulaganja u modernizaciju koja je nastala kao posledica sankcija, a ne treba zaboraviti ni bombardovanje pojedinih postrojenja. Fabrike ulaze u značajna investiciona ulaganja koja će dovesti do sigurnijeg i čistijeg rada, čime će se vratiti poverenje građana.
Da li je vaša kompanija učestvovala u zataškavanju slučajeva zagađenja u Pančevu?
HIP Petrohemija je uvek i potpuno transparentno sarađivala sa republičkim i opštinskim inspekcijskim organima u slučaju povišenih koncentracija zagađujućih materija. U Petrohemiji se vrši kontinuirano 24-časovno praćenje kvaliteta vazduha i naši podaci su potpuno dostupni nadležnim organima.
Koliko su prošlogodišnji problemi sa poslovanjem uticali na problem ekologije?
Prošlogodišnji ekonomski problemi doveli su do usporavanja planiranih aktivnosti, ali menadžment Petrohemije čini izuzetne napore da sve planirane projekte završi do kraja ove godine. Petrohemija planira da uloži između 70 i 90 miliona evra za tehnološku modernizaciju postrojenja, koja će imati za cilj smanjenje troškova proizvodnje i smanjenje zagađenja.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve