
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Saša Pavlov, v. d. direktora HIP Petrohemije Pančevo, kaže da i sam živi u Pančevu 40 godina, u naselju Vojlovica, i da dobro razume sve probleme koje ovaj grad ima. On smatra da je zahvaljujući povećanju tehnološke discipline i značajnim investicionim ulaganjima iz oblasti ekologije u Pančevu ostvaren veliki pomak u unapređenju životne sredine, što je dovelo do poboljšanja kvaliteta vazduha, vode i zemljišta.
„Vreme„: Koliko se ekološko stanje u Pančevu popravilo?
SAŠA PAVLOV: Dok je bilo dobro vreme, do devedesetih godina, nije bilo potrebe za bilo kakvom tehnološkom inovacijom jer ekološka svest nije uopšte postojala ili je bila na nekom minimalnom nivou, niko nije tada postavljao pitanje zagađivanja. Onda devedesetih, kada nas je kao državu snašlo sve to što nas je snašlo, nije bilo ni finansijskih mogućnosti, ni podrške okruženja, da se uđe u bilo kakve inovacije. U međuvremenu je ekološka svest znatno evoluirala, a mi smo ostali na istom tehnološkom nivou. Ja mislim da je to suština odgovora na većinu pitanja, i o praćenju zdravlja ljudi, i da li ovo aerozagađenje ima uticaja na zdravlje ljudi. Sigurno ima, aerozagađenje postoji pa postoji. Aerozagađenja nema jedino tamo gde nema fabrika. Čim fabrika nešto radi, ona nešto i ispušta, bilo koja fabrika, ne samo Južna industrijska zona.
Koji je nivo investicija u ekologiju?
HIP Petrohemija ulaže značajna sredstva u skladu sa svojim poslovnim i razvojnim planovima, a u okviru Akcionog plana mera i aktivnosti na zaštiti životne sredine dogovorenog između Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja, lokalne samouprave i HIP Petrohemije. U skladu sa teškom ekonomskom situacijom u kojoj se nalazi Petrohemija, izdvojili smo sredstva za projekte vredne 13,1 milion evra, a Akcionim planom za ovu godinu planira se ulaganje od oko 8,5 miliona evra.
Možete li reći nešto više o projektu pokrivanja egalizacionog bazena u Fabrici za preradu otpadnih voda?
Fabrika za preradu voda prerađuje 75 odsto otpadnih voda Rafinerije nafte Pančevo i 25 odsto otpadnih voda Petrohemije. Projekat pokrivanja egalizacionog bazena ima za cilj smanjenje emisije zagađujućih materija kao i uklanjanje neprijatnih mirisa. Akcionim planom je predviđeno da se projekat završi do kraja ove godine. Investiciona ulaganja u iznosu od 2,6 miliona evra je obezbedio Fond za zaštitu životne sredine Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Koliko građani Pančeva veruju Južnoj zoni?
U svetu su ekologija i održivi razvoj prvorazredna politička pitanja. U skladu sa političkim kretanjima, Pančevo kao ekološki problem izaziva političku pažnju.
Građani Pančeva ne veruju Južnoj industrijskoj zoni zbog dugogodišnjeg neulaganja u modernizaciju koja je nastala kao posledica sankcija, a ne treba zaboraviti ni bombardovanje pojedinih postrojenja. Fabrike ulaze u značajna investiciona ulaganja koja će dovesti do sigurnijeg i čistijeg rada, čime će se vratiti poverenje građana.
Da li je vaša kompanija učestvovala u zataškavanju slučajeva zagađenja u Pančevu?
HIP Petrohemija je uvek i potpuno transparentno sarađivala sa republičkim i opštinskim inspekcijskim organima u slučaju povišenih koncentracija zagađujućih materija. U Petrohemiji se vrši kontinuirano 24-časovno praćenje kvaliteta vazduha i naši podaci su potpuno dostupni nadležnim organima.
Koliko su prošlogodišnji problemi sa poslovanjem uticali na problem ekologije?
Prošlogodišnji ekonomski problemi doveli su do usporavanja planiranih aktivnosti, ali menadžment Petrohemije čini izuzetne napore da sve planirane projekte završi do kraja ove godine. Petrohemija planira da uloži između 70 i 90 miliona evra za tehnološku modernizaciju postrojenja, koja će imati za cilj smanjenje troškova proizvodnje i smanjenje zagađenja.
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve