
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: miloš jelesijević
Inženjer tehnologije, predsednik Hemofarma i potpredsednik Grupe Štad u ostavci
Osnovni podaci: Babić je rođen 1951. u Zrenjaninu. Koreni porodice Miodraga Babića vuku poreklo iz sela Dobrun, kod Višegrada. Rano detinjstvo je proveo u selu Laudanovac, kod Vršca, gde je završio prve razrede osnovne škole. Školovanje je nastavio u Vršcu, a potom u Pančevu, gde je završio srednju hemijsku školu. Sa samo 23 godine prvi je u svojoj generaciji (1974. godine) diplomirao organsku hemiju, smer Tehnologija petrohemijskih proizvoda na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Oženjen je Jelenom sa kojom ima dva sina, Vladimira i Aleksandra. Tridesetčetvorogodišnji Vladimir je izvršni potpredsednik Hemofarma.
Karijera: Počinje u vršačkom Briksolu 1974. kao tehnolog u proizvodnji. U trideset prvoj godini, 1982, dolazi na čelo Hemofarma. „Pre dve decenije godišnja proizvodnja je bila osam miliona pakovanja, a to danas proizvedemo za 15 dana. Hemofarm je počeo sa 30 zaposlenih, kada sam došao 1982. bilo nas je 300, a sada deset puta više.“
Od 1993. godine je predsednik Upravnog odbora Hemofarma A.D., a od juna 1996. godine je i predsednik Hemofarm koncerna. Bio je i potpredsednik Grupe Štad. Za svoj najveći uspeh Babić smatra preuzimanje Hemofarma od strane Grupe Štad.
Tokom karijere bio je i: predsednik grupacije proizvođača lekova Jugoslavije i osnivač i prvi predsednik Srpskog poslovnog kluba Privrednik.
Politika: Tvrdnje da je bio član JUL-a Babić je demantovao, ali je zato u nekoliko intervjua priznao da je bio član SPS-a, i to u vreme „kad Vojvodini nije bilo lako“. Protivnici mu prebacuju da je blizak sa svakim režimom, i da uvek podržava vlast.
Zašto se povlači: Odluka da se povuče 31. avgusta je doneta „nakon odgovornog razmišljanja, a iz principijelnih, poslovnih i ličnih razloga i neopoziva je“, navedeno je u saopštenju. U javnosti se Babićeva demisija tumači namerom da se oproba u politici, ali i nesporazumima sa nemačkim partnerima. Odlučio da se posveti radu u Fondaciji Hemofarm, kao i političkom pokretu Vršačka regija.
Vršačka regija: Na njegovu inicijativu, pred izbore 2004, grupa privrednika i uglednih ličnosti osnovala je pokret „Vršačka regija – evropska regija“. Danas je Babić njegova siva eminencija iako ga nema u rukovodećoj strukturi. Pokret je do 2008. bio na vlasti u koaliciji sa DSS-om, SRS-om i SPS-om. Od juna 2008. u koaliciji sa demokratama vode Vršac. Pokret ima koalicioni sporazum i sa SPS-om u Skupštini Vojvodine, gde imaju zajedničku poslaničku grupu.
Graditelj: Babić je postao simbol ovog grada. Za zaposlene je izgradio naselje u kome živi 150 vršačkih porodica. Osnovao je Fondaciju Hemofarm, 1993. godine. Na Babićevu inicijativu okupile su se uspešne vršačke firme oko izgradnje Centra Milenijum, jedne od najbolje opremljenih sportskih, ali odnedavno i koncertnih dvorana u Srbiji, koja može da primi 5000 gledalaca.
Košarka: „Preko sporta sam stekao nova iskustva, upoznao mnoge zanimljive ljude, sa nekima od njih postigao trajno prijateljstvo. Košarka mi je otvorila novu dimenziju u životu“. Bio je predsednik Košarkaškog saveza Jugoslavije i SCG u tri mandata. Iz velike strasti prema košarci preuzeo je 1992. godine lokalni klub i doprineo da postane prvoligaš – KK Hemofarm.
Priznanja: Više puta je biran za poslovnog čoveka godine, najboljeg menadžera, dobio je Vukovu nagradu, orden Svetog Save, internacionalnu nagradu „Linus Paulin“, a prošle godine je dobio i nagradu VIRTUS za korporativnu društvenu odgovornost.
Moto: „Uvek može bolje.“

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve